Obilježavana 30. godišnjica stradanja Srba u Oluji

СРЕМСКИ КАРЛОВЦИ, 3. АВГУСТА /СРНА/ - У Сремским Карловцима почело је обиљежавање Дана сјећања на све страдале и прогнане у злочиначкој хрватској акцији "Олуја" у којој је убијено скоро 2.000 Срба, а Република Српска Крајина етнички очишћена.

Pod nazivom “Oluja je pogrom – pamtimo zauvijek”, Republika Srpska i Srbija u Sremskim Karlovcima obilježile su 30 godina od stradanja Srba u ovoj akciji hrvatske vojske i policije.

Pomen žrtavama služio je patrijarh srpski Porfirije, a prisutni su bili najviši zvaničnici Srbije i Republike Srpske.

Preživjeli u “Oluji” su ispričali svoje potresne priče.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je večeras u Sremskim Karlovcima da je “ogromno krajiško srce” i zahvalio im je što su uvijek bili uz Srbiju.

Vučić se zahvalio izbjeglima koji žive danas u Srbiji na svemu što su podarili zemlji i na ljubavi koju su dali svojoj Srbiji.

On je rekao i da se nikada na obilježavanju “Oluje” nije okupilo toliko ljudi kao što se okupilo večeras.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da ne želi da oprosti srpsko stradanje u akciji “Oluja”, ali i da preživjeli u ovoj akciji danas daju snagu srpskom narodu.

“Nisu se morala desiti stradanja van rovova. Ubijali su nas samo zato što pripadamo srpskom narodu”, rekao je Dodik u Sremski Karlovcima.

Oni koji su preživjeli akciju “Oluja”, rekao je Dodik, svjedoci da Hrvatska nije uspjela.

Obilježavanju, osim predsjednika Republike Srpske i Srbije, prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici skupština Nenad Stevandić i Ana Brnabić, premijer R.S. Radovan Višković i Srbije Đuro Macut, te ministri u obje vlade.

Prisutni su bili i predsjednici Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milan Knežević, Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i potpredsjednik Vlade Ivan Stoilković, vrhovni rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, predstavnici Vojske Srbije.

U akciji “Oluja” u avgustu 1995. godine izbjeglo je više od 220.000 Srba, a njih oko 2.000 je poginulo i nestalo, prema podacima Veritasa.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao je Oluju kao udruženi zločinački poduhvat, s ciljem trajnog i prisilnog protjerivanja najvećeg dijela Srba iz tadašnje Republike Srpske Krajine.

Međutim, u drugostepenoj presudi takve tvrdnje su odbačene i hrvatski generali su oslobođeni svih optužbi, uz navode da u Krajini jesu počinjeni teški zločini nad Srbima.

Međunarodni sud pravde je u februaru 2015. godine odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid, utvrdivši da su se tokom i nakon “Oluje” dogodili zločini koji bi mogli biti elementi genocida, ali da “nije dokazana specifična genocidna namjera”.

U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust dan žalosti i sjećanja na prognane i ubijene Srbe.

Republika Srbija i Republika Srpska od 2014. godine zajednički obilježavaju sjećanje na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja”.

Unesite komentar