Kada je uvedena notarska služba 2007. godine, zakonima u BiH je propisano da samo notari mogu vršiti određene vrste pravnih poslova, između ostalog, i kupoprodajne ugovore. Uveden je monopol notara da vrše određene poslove, koji su decenijama spadali u klasične advokatske i općinske poslove, a sada je došlo do promjene, te ovu uslugu mogu vršiti i advokati.
Ovu tematiku za Klix.ba detaljno je objasnio stručnjak za ustavno pravo i advokat dr. Nedim Ademović.
“Uvođenje notarske službe i njenih nadležnosti imalo je javni interes, međutim, zakonodavac je proširio ovlasti notara na način koji nije bio opravdan. Advokati su godinama tvrdili da to nije ispravno. To je prepoznao Ustavni sud Federacije BiH, te je 2016. godine, a, zatim i 2019. godine, u dvije svoje presude, utvrdio da taj monopol nema opravdanje, te da se narušava slobodna konkurencija pružanja usluga u oblasti pravnih usluga na diskriminatoran način. Od tada, pa do danas traje borba advokata da implementiraju te odluke, te da se advokatima vrati nadležnost, između ostalog, da mogu praviti kupoprodajne ugovore”, objašnjava stručnjak za ustavno pravo dr. Nedim Ademović.
Otpor tome, kako je dalje kazao, podržan posebno nelegitimnim djelovanjem ministra pravde FBiH, bio je velik. Ispostavilo se da je borba za monopol, u suštini, bila pretežito borba za ekonomski interes notara.
“Ipak, na kraju, Federacija BiH i njeni sudovi priznali su mogućnost da i advokati prave takve ugovore, naravno, uz određene formalne pretpostavke, kao što je ovjera potpisa ugovarača kupoprodajnog ugovora. Napominjem da je BiH takav sistem imala i prije rata u BiH i to za nju nije ništa novo”, kaže Ademović.
Naš sagovornik je objasnio i zašto je ovo bitan moment u pravnom životu građana Federacije BiH.
“Na ovaj način ne samo da je napokon pobijedila pravna država u smislu da se poštivaju odluke najviših sudova u našoj državi, već su i građani profitirali. Benefit za građane leži u činjenici da imaju veći izbor, jer mogu praviti ugovore kod više pružalaca jedne te iste usluge. Osim toga, proširivanje tržišta pružanja usluga vodi ka većoj konkurenciji, što pridonosi kvaliteti rada. Konačno, BiH se na ovaj način vratila principima koji su dio njene pravne tradicije, ali i evropske pravne tečevine”, poručio je Ademović.
Imovina, u koju spadaju i nekretnine, kaže pravni stručnjak, nije samo subjektivno pravo svakog pravnog subjekta, privatnog ili javnog.
“Imovina je pravni institut na kojem se bazira naš ustavnopravni institut. Imovina je prebitna da bi se narušavali klasični instituti njene institucionalne zaštite, a mislim da advokati čine veoma bitan element tog sistema”, rekao je Ademović.
Također, Ademović nam je otkrio da je sada i do notara i do advokata da se svojim profesionalnim, etičkim i konkurentskim djelovanjem potrude da građani dobiju brzu, kvalitetnu i cjenovno pristupačnu i adekvatnu uslugu.
“Uvjeren sam da ćemo, kao država i društvo, svi profitirati od toga. Šansa i povjerenje advokatima koje su vratili ili dali sudovi u Federaciji mora biti opravdana, jer je činjenica da je sistem prometa nekretnina bio dosta neuređen nakon rata u BiH. Međutim, Ustavni sud Federacije je pravilno prepoznao da rješenje nije u monopolu, već u efikasnoj kontroli kvalitete. Stoga, i sudovi nose veliku odgovornost, posebno u kontroli kvalitete i zaštiti zakonitosti i ustavnosti”, kazao je Ademović.
Na kraju razgovora sumirana je tematika u jednostavnom obliku. “Ugovore o prometu nekretnina mogu praviti advokati i sudovi su dužni, uključujući zemljišnoknjižne urede, da takve ugovore prihvaćaju i provode”, poručio je Ademović.
