Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović smatra da postoji opasnost usljed nedavne odluke Kantonalnog suda u Sarajevu, kojom nije priznata vanredna uprava za Agrokorove firme u Bosni i Hercegovini. Na ovakvu odluku Suda, podsjetimo, najavljena je žalba.
Zaštita
– Sad se može desiti da se Agrokorove firme ovdje rasparčaju i mislim da u tom smislu postoji opasnost. Planiram kontaktirati upravu Konzuma da vidim šta ovo konkretno znači za radnike. Mislim da svaka promjena dosadašnjeg plana dovodi u pitanje očuvanje radnih mjesta. Vlada FBiH je donijela Uredbu i koliko su ti mehanizmi moćni, ne znam. Mislim da bi neke odluke u smislu sprečavanja parčanja i prodaje bile poželjne, kaže ona.
Beširović naglašava da su potraživanja činjenica, ali da je brinu “negativne posljedice naplate potraživanja preko radnika”.
– U smislu hajte da mi naplatimo svoja potraživanja, a neka se zatvore radna mjesta i to me brine. Uzdam se u ulaganje žalbe na ovu odluku. Nije uredu uticati na odluke Suda, ali mislim da bi prilikom odlučivanja trebalo računati i na pitanje radnika, dodaje Beširović.
Pravni zastupnik Agrokora u BiH, advokat Branko Marić krajem oktobra je pojasnio da u slučaju da Sud donese odluku o priznavanju vanredne uprave niko ne može tražiti izvršenje da plijeni imovinu bh. društava za potraživanja prema Agrokoru, odnosno nema mogućnosti vođenja parničnog ili izvršnog postupka sve dok traje postupak vanredne uprave. No, nakon sudske odluke o odbijanju vanredne uprave za Agrokor u BiH, Marić je za portal Radija Sarajevo pojasnio kako to “otvara vrata za oko 12.000 povjerilaca Agrokora u Hrvatskoj da ukoliko ne mogu u toj zemlji, svoja potraživanja naplate u BiH”.
U Sindikatu trgovine se plaše da bi naplate potraživanja u BiH mogle dovesti do likvidacije i ukidanja radnih mjesta.
Zabrinuti su i bh. dobavljači. Jedan od njih je i sarajevski Milkos, a direktor te firme Adin Fakić kaže da oni strahuju za budućnost od početka krize, te da ni vijest o pomenutoj sudskoj odluci nije izuzetak: “Nama bi svakako odgovaralo da postoji određeni nivo zaštite dobavljača, onako kako se to uradilo u Hrvatskoj ili kako se radi u Srbiji. Ovo nam nije u interesu i posljedice mogu biti dalekosežnije nego što izgledaju u prvi mah. U BiH je veliki broj dobavljača koji zapošljavaju oko 15.000 ljudi. U slučaju stečaja ili druge opcije koja se može realno desiti, mi bismo postali povjerioci i pitanje je kad bismo i da li bismo ikad naplatili potraživanja. U pitanje bi se doveo posao ljudi, pogotovu onih koji se bave otkupom životinjskih sirovina”.
FBiH i Uredba
Vlada FBiH je 19. oktobra donijela Uredbu o postupku vanrednog nadzora u privrednim društvima od sistemske vrijednosti za FBiH, a prvenstveno zbog situacije sa firmama kćerkama hrvatskog Agrokora, no još nije poznato da li se ona i primjenjuje. Fakić kaže da Uredba ne znači ništa, jer nije akt koji bi doveo do sigurnosti.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da o ovome trebaju da govore nadležne institucije u FBiH, jer Agrokorove kompanija djeluju u tom entitetu: “Samo mali dio zakonodavstva je sa nivoa države. Firme nastavljaju da rade svoj dio posla, a na institucijama u FBiH je da ključno pitanje rješavaju sa povjerenikom i onima koji danas upravljaju Agrokorom u Zagrebu”.
(Oslobođenje)
