Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja i mogućnost eutanazije napuštenih pasa u roku od 15 dana boravka u azilu, čeka se odluka Doma naroda.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, čiji je predlagač poslanica Nermina Zaimović-Uzunović, a koji između ostalog predviđa mogućnost eutanazije napuštenih pasa ukoliko u roku od 15 dana boravka u azilu ne budu udomljeni.
Zakon bi sada trebao proći kroz slične faze u Domu naroda. Dakle, nakon Ustavno-pravne komisije Doma naroda trebalo bi uslijediti prvo čitanje prijedloga zakona, zatim amandmanska i komisijska faza, pa drugo čitanje i tek onda glasanje 15 delegata. Da bi prijedlog bio usvojen, morao bi dobiti glasove dvije trećine delegata iz svakog entiteta.
“Nema nikakvih prijelaznih odredbi. Zakon ostaje isti, samo mu se dodaje i eutanazija pasa nakon 15 dana boravka u azilu. Nema nikakve raspodjele nadležnosti. Moguće je i da prijedlog ne prođe Dom naroda. To što se govori da je Dom naroda samo formalnost, uopće nije istina. Ovdje će veliku ulogu odigrati i međunarodni faktor. Procedura bi se mogla otegnuti i do proljeća, budući da Dom naroda zakazuje sjednice drugačije od Predstavničkog doma”, objasnila nam je Dalida Kozlić, pravnica i aktivistica za dobrobit životinja.
Što se tiče sprovođenja izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, Kozlić nam je objasnila kako se zakon prvo mora sprovesti u potpunosti, odnosno svi koraci – od uspostavljanja adekvatnih skloništa prema svim propisima, sterilizacije, kastracije, veterinarske obrade pasa i mikročipiranja, pa tek onda, nakon 15 dana boravka u skloništu, može doći do eutanazije psa.
Veterinari protiv eutanazije zdravih životinja
Aktivisti za prava životinja žale se kako veterinarski stručnjaci uopće nisu bili konsultovani prilikom pisanja usvojenih izmjena zakona. Profesorica Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Selma Filipović, već je navela kako problem napuštenih pasa može riješiti samo dosljedna primjena postojećeg zakona. Istog misle i u Veterinarskoj komori FBiH i na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, gdje su saopćili kako neće podržati eutanaziju zdravih životinja. Inspektorica Ureda za veterinarstvo BiH, Inga Dujmović, ima isto mišljenje.
“Dogs Trust je veoma razočaran glasanjem Predstavničkog doma BiH. Fondacija je zabrinuta predloženim izmjenama i dopunama zakona, kojim je eutanazija predstavljena kao glavni način rješavanja populacije napuštenih pasa u BiH. Naglašavamo da je postojeći zakon još uvijek na snazi i da prijedlog tek treba proći Dom naroda. Dogs Trust poziva delegate Doma naroda da isprave grešku i odbiju prijedlog”, izjavila je Aida Feraget, marketing menadžerica Fondacije Dogs Trust u BiH.
Feraget je podsjetila kako bi izmjene i dopune zakona bile samo korak nazad, budući da koriste najskuplji način rješavanja problema, koji je također i nehuman. I Feraget smatra da bi samo potpuno sprovođenje postojećeg zakona riješilo problem sa psima te sigurno pokazalo kako su izmjene i dopune nepotrebne.
Izmjene zakona su jednostavno smetnja koja neće dovesti do rješenja, a vlasti bi morale preuzeti odgovornost za problem i konačno početi djelovati, objasnila je Feraget i dodala kako je Dogs Trust u posljednje dvije godine pokušao pomoći u kontroli populacije pasa na svaki mogući način te da su predstavili sistematska, dugoročna i isplativa rješenja u skladu sa postojećim zakonom.
“Ukoliko bi zakon bio usvojen i u Domu naroda, aktivisti će nastaviti borbu i nadgledati kako se zakon provodi. Nećemo dozvoliti da se psi ubijaju u nepostojećim azilima i nepostojećim sredstvima za eutanaziju. Vrlo dobro smo upoznati sa situacijom na terenu u cijeloj BiH i učinit ćemo sve što budemo morali da se u Bosni ne ponovi rumunski scenarij. Aktivisti pozivaju i privatne veterinarske stanice da ne podrže izmjene zakona, kao što su to uradili državni veterinari, a poslanike pozivamo da odgovore na javno postavljena pitanja koja im je uputio Dogs trust”, izjavila je za naš portal aktivistica Jelena Paunović.
Daliborka Čolić, njemačka humanitarka bosanskog porijekla o kojoj smo već pisali, a koja je u Bosanskoj Gradišci pokrenula privatni azil za pse, nam je rekla kako nijedan pas u njenom azilu neće biti eutaniziran te da će svi biti udomljeni u BiH ili Njemačkoj.
Pokrenuta je i peticija protiv usvajanja izmjena i dopuna zakona, koju je u trenutku pisanja teksta potpisalo više od osam hiljada osoba iz čitave BiH.
Gdje sa leševima?
Veliki problem, ukoliko Dom naroda usvoji izmjene i dopune zakona, bit će uklanjanje leševa, budući da u BiH ne postoji nijedna spalionica, kao ni groblje za životinje, u kojima bi se na ekološki siguran način uništila hrana ili leševi životinja koji predstavljaju opasnost po zdravlje građana.
Kada je nedavno veterinarska inspekcija Kantona Sarajevo otkrila tri i po tone mesa štetnog po zdravlje građana, meso je uništeno u silosima na gradskoj deponiji, a u iste silose se odlažu životinje, namirnice kojima je istekao rok trajanja te organski otpad. Kada se silosi napune, plombiraju se i stoje zatvoreni 10 godina, dok otpad ne istruhne.
U Republici Srpskoj se pokvarena hrana i drugi otpad uništavaju na području Bijeljine i u Ramićima kod Banje Luke, tako što se iskopa rupa u zemlji, pregazi bagerom, a zatim pospe naftom. Do prije godinu dana, inspektori iz RS-a su mrtve životinje i organski otpad odvozili na spaljivanje u termoelektranama ili fabrikama. Međutim, fabrike više ne dozvoljavaju ulazak ovakvog otpada, što pravdaju ekološkim i zdravstvenim razlozima.
Šta donose izmjene i dopune
Budući da sve odredbe postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ostaju na snazi, o tome na koji način je planirano pronaći sredstva za izgradnju azila, higijenskih servisa, registraciju kućnih ljubimaca, sterilizacije i kastracije napuštenih pasa, kada ih ni do sada nije bilo te, pored toga, još finansirati i eutanazije, razgovarali smo i sa zastupnicom Nerminom Zaimović-Uzunović, koja je i predložila izmjene i dopune ovog zakona.
“Od 2009. godine do danas, lokalne zajednice izgradile su dio kapaciteta, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima. S obzirom na to da skloništa nisu stacionari nego mjesta za 15-dnevno zbrinjavanje i preglede, te mjesta iz kojih će se vršiti udomljavanje, koristit će se postojeći kapaciteti i nadam se i neki novi”, rekla nam je Zaimović-Uzunović.
Što se problema odlaganja leševa eutaniziranih pasa tiče, Uzunović se pita zašto uopće odlagati eutanizirane pse, kada je zakon, kao prvo rješenje, predvidio udomljavanje pasa, kao i u postojećem zakonu.
“Očekujemo da će organizacije za zaštitu životinja, ali i građani, udomiti pse. Tada nema eutaniziranih pasa. Ukoliko to ne urade, tek onda će se koristiti mogućnost iz zakona o kojoj govorite. Podsjećam vas da smo ne tako davno imali problem sa ogromnim brojem ovaca oboljelih od bruceloze, koje su eutanizirane. Tada niko nije pitao gdje su odlagane eutanizirane životinje, a to je urađeno tako da nije predstavljalo problem za zdravlje ljudi”, kaže Zaimović-Uzunović i dodaje da se u segmentu sankcija za lokalne zajednice ništa ne mijenja u odnosu na postojeći zakon.
Ukoliko prijedlog o izmjenama i dopunama zakona prođe Dom naroda, izmijenjeni zakon bi se trebao početi primjenjivati nakon objave u Službenom listu BiH.
“Lokalne samouprave su već izgradile određeni broj skloništa, a u procesu implementacije zakona pravit će i dodatna, ukoliko za to bude potrebe i u mjeri u kojoj ukupna finansijska situacija to dozvoli. Svaka lokalna zajednica zna kolike su potrebe, pa će se u skladu sa tim i opredjeljivati za gradnju novih skloništa”, dodala je Zaimović-Uzunović.
(VisokoIN/Klix)
