Loše prilike na svjetskom tržištu i povećanje ulaznih parametara u proizvodnji uglja utječu i na sektor rudarstva u BiH. To osjeti i Rudnik mrkog uglja Banovići, koji i pored velike proizvodnje te povećane potražnje za komercijalnom vrstom uglja, bilježi finansijski gubitak.
Rudari Rudnika mrkog uglja (RMU) Banovići proizveli su milionitu tonu uglja pet dana prije predviđenog roka. Međutim, i pored odlične proizvodnje koja će biti ove godine, rudnik će izvjesno poslovati u gubitku.
On za sedam mjeseci iznosi blizu šest miliona konvertibilnih maraka, a do toga su dovele nesvakidašnje prilike na svjetskom tržištu i povećanje ulaznih parametara u proizvodnji uglja.
“Reperkusije i negativne posljedice globalnih kretanja na svjetskom tržištu osjetimo i mi jer energente, repromaterijal i rezervne dijelove nabavljamo na globalnom tržištu. Rezervni dijelovi su poskupjeli 20 posto, a repromaterijal i određene sirovine i za 100 posto. Naš najveći teret je cijena nafte. Naime, mi smo jedan od njenih najvećih potrošača u BiH jer mjesečno trošimo prosječno milion tona. Razlika između mjesečne cijene potrošene količine nafte 2021. i 2022. godine je 1,3 miliona maraka. Dakle, prošle godine smo je plaćali 1,3 miliona KM, a sada 2,6 miliona maraka”, kazao je za Klix.ba generalni direktor RMU Banovići Elvir Salihović.
I ovaj rudnik se susreće sa izraženom potražnjom za ugljem na tržištu, što je za sedam mjeseci ove godine dovelo do povećanja prihoda za 16,5 miliona maraka. Povećanju prihoda u prilog ide i proizvodnja milionite tone uglja pet dana prije nego što su to rudari učinili prošle godine. Međutim, obim proizvodnje nije dovoljan da kroz pristigle prihode ostvare pozitivan rezultat poslovanja.
“Razlog je jednostavan, a on se ogleda u značajnom povećanju troškova u odnosu na ono što smo mogli kroz cjenovnu politiku dostići. Također, tu je i kolektivni ugovor u oblasti rudarstva koji je donesen u maju ove godine, a za sedam mjeseci ove godine dali smo 4,3 miliona KM više radnicima RMU Banovići. To je po meni u potpunosti opravdano, jer radnik treba biti adekvatno nagrađen i plaćen za svoj rad. Međutim, svako plaćanje nama se praktično odražava na finansijski rezultat”, dodaje Salihović.
Banovićki rudnik ranije ove godine je sklopio ugovor s Elektroprivredom Srbije, kroz koji će tom državnom preduzeću do kraja 2022. biti isporučeno 100 hiljada tona uglja. Određene količine su već isporučene, a Salihović naglašava da to ne utječe na podmirivanje bh. tržišta na kojem je zastupljena druga vrsta tog energenta.
“Ugalj koji se isporučuje Elektroprivredi Srbije po svojim tehnološkim svojstvima i specifikaciji uopće ne odgovara potrebama tržišta Bosne i Hercegovine, posebno komercijalnog karaktera široke potrošnje, ali ni našim termoelektranama. Riječ je o uglju kalorijske vrijednosti od sedam do deset GJ (giga džul, op.a.), dok naše termoelektrane rade sa kvalitetnijim i boljim ugljevima”, pojašnjava Salihović.
Salihović naglašava da se plan isporuka domaćem tržištu ispunjava prema utvrđenoj dinamici, dodavši da je zbog određenih dešavanja u našoj zemlji stvoren pritisak na rad rudnika.
“Mi osjetimo potražnju za industrijskim, ali i komercijalnim ugljem, koja je posebno izražena. Kada je riječ upravo o komercijalnom uglju, mi smo za sedam mjeseci ove godine isporučili veću količinu nego što je to bilo u cijeloj 2021. Međutim, mi ne možemo zadovoljiti potražnju za tim energentom jer je ona izazvana cijenom peleta i drveta koje su sada znatno veće, uz moguće povećanje cijena plina te se ljudi ponovo vraćaju uglju. Također, razlog je i taj da drugi rudnici u BiH jednstavno nisu na nivou svog zadatka te ne isporučuju ugalj komercijalnog karaktera u dovoljnoj mjeri”, dodaje čelnik RMU Banovići.
RMU Banovići sve aktuelne potrebe bh. tržišta ne može zadovoljiti zbog limitiranih kapaciteta koji iznose milion i 600 hiljada tona uglja godišnje.
“Mi možemo dati više uglja, ali ne smijemo jer bi nas svako povećanje eksploatacije u ovoj, stiglo u nekoj od narednih godina”, naglašava Salihović, zaključivši da im predstoji grčevita borba kako bi do kraja ove godine, kroz određene aktivnosti postigli što bolji poslovni rezultat.
