Fransoa Betenkort Majers, 70-godišnja unuka osnivača L‘Oreala Užena Šulera, postala je prva žena na svijetu čije bogatstvo premašuje 100 milijardi dolara.
Priča o toj francuskoj kozmetičkoj kompaniji počela je početkom prošlog vijeka, a Fransoa za svoje današnje bogatstvo može zahvaliti tome što se porodična firma pretvorila u multinacionalnu kompaniju s brojnim poznatim brendovima.
Porodicu su pak obilježile brojne kontroverze – od toga da su neki članovi otvoreno podržavali naciste pa do velike sudske parnice kojom je ionako distanciran odnos majke prema Fransoa, potpuno zahladnio, piše Jutarnji.
Kada je Šuler 1909. osnovao L‘Oreal, želeo je da pokrene revoluciju u industriji lepote. Dobro predviđanje trendova na tržištu, kreativnost, preduzetnički duh i vješto oglašavanje putem atraktivnih plakata donijeli su mu uspjeh.
Nakon njegove smrti 1957. L‘Oreal je naslijedila ćerka Lilijan, poznata po glamuroznim zabavama koje je organizovala sa svojim suprugom, političarem Andreom Betenkortom.
Predsjednici, ministri, filmski glumci i poznati pisci godinama su uživali u gostoprimstvu Batenkortovih, na zabavama, večerama i raskošnim druženjima. Svoj istaknuti položaj u društvu Lilijan je stekla time što je kontrolisala najveću svjetsku kozmetičku kompaniju, bila na čelu najbogatijeg francuskog filantropskog udruženja, a odlikovana je ordenom Legije časti. Voljela je veliko društvo, luksuz i uživanje u svemu što novac može kupiti.
Njena jedina kćerka Fransoa bila je potpuno drugačija. Ozbiljna intelektualka više je voljela knjige i klavir od velikih večera i prijema koje su organizovali njeni roditelji.
Fransoa je diplomirala međunarodne jevrejsko-hrišćanske odnose i proučavala grčku mitologiju. Autorka je knjiga o judaizmu, katolicizmu, a u posljednjoj od njih komentarisala je Bibliju. Taj jednostavniji život bio je veliko razočarenje za njenu majku koja se družila s predsjednicima, pašama i kraljevima, a Vanity Fair kaže kako je i “koketirala s Mao Cetungom”. Lilijan je Fransoa u intervjuima često nazivala “hladnim djetetom.”
“Bila je teška i spora. Uvijek jedan krug iza mene” govorila je za kćerku.
Da stvari budu još gore, ljubav koju je Lilijan uskraćivala svom jedinom djetetu usmjerila je na Fransoa-Marie Baniera, fotografa kojeg je upoznala na foto zadatku 1987. i ubrzo se s njim sprijateljila. Budući da je Banier bio homoseksualac, između njih se razvila samo platonska veza. Vodio ju je na umjetničke izložbe, u pozorišta i muzeje i upoznavao je sa umjetnicima i glumcima što je njoj godilo. Ona mu je uzvraćala na jedini način koji je poznavala – novcem.
Tokom dvije decenije svom je štićeniku dala stotine miliona dolara u gotovini, nekretninama, slikama i polisama osiguranja. Zbog toga je njena ćerka Fransoa tužila slavnog fotografa tvrdeći da je njenu bolesnu majku prevario za gotovo milijardu dolara tokom dvije decenije. Iako je Banier bio formalna meta tužbe, Lilijan je to shvatila kao lični napad nezahvalne kćerke.
“Majka je masakrirala kćerku, a zatim je kćerka masakrirala majku”, izjavio je tada advokat uključen u slučaj.
Iako je najpre osuđen na dvije i po godine zatvora i isplatu 158 miliona evra odštete, u žalbenom postupku je to poništeno.
“Više ne viđam svoju ćerku i ne želim to”, rekla je Lilijan.
Tužba je u javnost iznijela i davno zaboravljene porodične tajne, uključujući nagađanja da su Fransoin otac i deda bili nacistički simpatizeri. Konkretno, Šuler je javno pohvalio Adolfa Hitlera u ranim godinama nacističke Nemačke i bio član tajnog društva koje je planiralo da svrgne republikansku vladu Francuske 1930-ih, grupe koja je povezana s višestrukim ubistvima i bombaškim napadima, prenosi Telegraf.
Andre Betenkort je, prema Timeu, pisao antisemitske kritike za pronemački list tokom rata, iako je kasnije promijenio svoju lojalnost i pridružio se Pokretu otpora. Kontroverze su bile još i veće zbog toga što je Fransoin muž bio unuk rabina ubijenog u Aušvicu. Iako je odgojena kao katolkinja, i ona se kasnije preobratila na judizam, pa je par i svoje sinove odgojio kao jevreje.
Iako je sud presudio u njenu korist, Fransoa je kasnije bila pod istragom zbog optužbi za podmićivanje svjedoka – bila je to Bainerova kontra-tužba. Tvrdila je da novac koji je dala svjedoku nije bilo mito, već dijelom otpremnina, a dijelom lični zajam, ali sve je na kraju završilo tajnim sporazumom o priznanju krivice 2016. godine.
Nakon smrti majke 2017. godine naslijedila je desetine milijardi dolara i vrijednu imovinu, među kojom se ističu vila u bogatom predgrađu zapadno od Pariza i dvorac s pogledom na francusku obalu Bretanje.
Fransoa je danas potpredsjednica upravnog odbora L‘Oreal grupe koja je, prema finansijskom izvještaju, prošle godine imala promet u vrijednosti od 38 milijardi evra. Nedavni skok Mejersinog bogatstva pripisuje se rekordno visokoj cijeni dionica L‘Oreala, pa je 2023. najbolja godina za kompaniju u zadnjih 25 godina. Dionice su ovaj četvrtak dosegle 451,30 evra, što je rast od 35 posto u odnosu na početak godine.
Fransoini sinovi Žan-Viktor Mejers i Nikolas Mejers, takođe rade kao direktori u kompaniji, a sa suprugom Žan-Pjerom osnovala je “Tethys Invest SAS”, kompaniju koja je bavi proizvodnjom alkoholnih pića.
Ipak, nije sav novac ostao u porodici. U aprilu 2019. Fransoa je bila među francuskim milijarderima koji su obećali milione nakon požara u katedrali Notr Dam. Osim toga, predsjednica je Udruženja “Bettencourt Schueller”, dobrotvorne organizacije koja izdaje bespovratna sredstva “za potporu istraživanja u nauci o životu i umetnosti”, kako stoji na njihovoj internet stranici.
Ni nakon svih drama, promjena i povećavanja bogatstva tako da je danas 12. najbogatija osoba na svijetu, jedna se stvar nije promenila – Fransoa Betenkort Mejers i danas sate najradije provodi svirajući na svom klaviru.
