Građani Bosne i Hercegovine nisu u ništa manjoj opasnosti od eventualnih poplava ili drugih prirodnih nesreća nego što su bili 2014. godine, kada je veći dio zemlje bio pod vodom, zbog čega posljedice mnogi trpe i danas. Poznato je da je tada smrtno stradalo više od 20 osoba, raseljeno oko 100.000 ljudi, a da je šteta dosegla skoro četiri milijarde maraka.
Da ništa nije urađeno kako bi se prevenirale štete i neka nova katastrofa, pokazala je i revizija učinka o „Aktivnostima institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći“, koje je ovih dana objavio Ured za reviziju institucija BiH.
Pravni okvir
Revizija je, naime, utvrdila da je BiH suočena s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje u kriznim situacijama. Čak ne postoji ni analiza potreba opreme za strukture sistema zaštite i spašavanja.
Ne postoji ni jedinstvena baza podataka o izvorima opasnosti koji mogu izazvati prirodne ili druge nesreće. Ustanovljeno je da naša zemlje uopće nema program razvoja sistema zašite i spašavanja, bez kojeg je teško definirati razvojne programe, projekte i strateške pravce razvoja zaštite i spašavanja u BiH.
Upitna je i primjena postojećih dokumenata o procjeni ugroženosti BiH, kao i Plan zaštite i spašavanja institucija i organa BiH, jer dugo nisu ažurirani.
Stara oprema
Istaknuto je da su Oružane snage (OS) BiH dale značajan doprinos tokom akcija zaštite i spašavanja, posebno tokom majskih poplava 2014. godine, ali je evidentirano da OS ima zastarjelu opremu i da nema nabavke nove.
Među brojnim nedostacima i zamjerkama na račun institucija u čijoj je nadležnosti spašavanje i zaštita, naglašeno je i da Ministarstvo odbrane nije planiralo sredstva za školovanje pilota i da je popunjeno 50 posto radnih mjesta predviđenih za ovaj kadar. Zabrinjavajuće je, navodi se u izvještaju, da bi Oružane snage BiH zbog penzionisanja kadrova u periodu od deset godina mogle skoro u potpunosti ostati bez pilotskog kadra.
Specijalna jedinica i hitni pozivi
Problem je i višegodišnje kašnjenje u formiranju mješovite specijalizirane jedinice za zaštitu i spašavanje te nepostojanje sistema hitnih poziva 112 . Ovaj nedostatak može ugroziti obaveze koje se stavljaju pred BiH u cilju pristupanja Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske unije.
Izdate preporuke
Revizori su izdali niz preporuka Vijeću ministara i drugim institucijama koje bi trebali što hitnije realizirati, jer istraživanja ove teme pokazalo je da se očekuje učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa, posebno poplava i suša, tokom sljedeće decenije.
