Senat Univerziteta u Sarajevu bi u petak trebalo da donese odluku da li će Bakir Alispahić, koji se nalazi na crnoj listi američkog Stejt departmenta, postati profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije.
Kako nam je rečeno, Savjet Fakulteta je početkom ove sedmice usvojio izvještaj po kojem je Alispahić proglašen za najboljeg kandidata, čime je otvoren put da na sjednici Senata, koji čine dekani svih fakulteta u okviru Univerziteta, Alispahić bude formalno imenovan.
Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije, ističe da se Alispahić prijavio na konkurs i da je Fakultet postupio po važećim propisima i zakonima.
“Ispoštovali smo sve zakonske odredbe koje propisuju ko i kako može da se kandiduje. Niko nam se nije obratio ni zvanično ni nezvanično, niko nam nije dao bilo kakvu primjedbu da postoji bilo kakva smetnja da on može da konkuriše. Ja ni ne smijem, kao rukovdilac javne ustanove, da ulazim u druge elemente koji nisu zakonom propisani”, objasnio je Korajlić.
Dodao je da on ne može da utiče na odluku Senata te da je na njima da odluče da li će uzeti u obzir činjenicu da se Alispahić nalazi na crnoj listi.
“Ja taj proces niti vodim niti imam bilo kakav uticaj na njihovu odluku. Ko će biti izabran, o tome odlučuje Senat”, istakao je Korajlić.
Ambasada SAD u Sarajevu potvrdila je da se Alispahić nalazi na listi.
“Mi ne komentarišemo kadrovska pitanja koja se odnose na institucije u BiH, niti želimo spekulisati o njihovom mogućem uticaju na bilo koji aspekt naših bilateralnih odnosa. Bakir Alispahić je na listi posebno označenih osoba Ministarstva finansija SAD. Osobama s te liste je blokirana imovina, a američkim državljanima je zabranjeno da imaju bilo kakve poslove s njima”, objasnili su u Ambasadi.
Alispahić se dovodi u vezu sa organizovanjem iranskih terorističkih kampova za obuku neposredno nakon završetka rata, a njegova veza sa Irancima, prema pisanju federalnih medija, nikad nije prestala.
Najznačajniji iranski centar za obuku nalazio se u Pogorelici, kod Fojnice, u koji su 1996. godine upali pripadnici IFOR-a i zaplijenili veliku količinu oružja i planove za terorističke udare i napade na UN, kidnapovanje oficira mirovnih snaga u BiH, kao i napade na kasarne i druge objekte IFOR-a. Pripadnici IFOR-a tada su uhapsili nekoliko pripadnika AID-a i trojicu iranskih instruktora. Pod pritiskom međunarodne zajednice, federalni istražni organi pokrenuli su postupak protiv Alispahića, koji je tada bio direktor AID-a.
Inače, podsjećamo na nedavno deklasifikovane dokumente iz biblioteke američkog predsjednika Bila Klintona, u kojima su američki zvaničnici tvrdili da je BiH još 1996. prekinula sve veze sa iranskim elementima, što se kasnije pokazalo kao netačno.
S Alispahićem juče nismo uspjeli stupiti u kontakt, jer se nije javljao na mobilni telefon.
(VisokoIN/Nezavisne)
