Na izmaku ljeta ponovo rastu cijene nafte i naftnih derivata, dok nestabilna situacija na svjetskom tržištu povećava strah od novih poskupljenja, ali i eventualnih nestašica goriva.
Cijena nafte ponovo je premašila 90 dolara po barelu, dok su cijene prirodnog plina u Evropi od početka godine porasle za oko 120 posto. Zemlje u regiji već poduzimaju mjere poput smanjenja akciza i ograničavanja marži, dok je tržište u Bosni i Hercegovini uglavnom prepušteno privatnom sektoru.
Ograničene zalihe
Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić za Federalnu televiziju (FTV) rekao je da će i Bosna i Hercegovina morati pratiti tržišna kretanja, ističući da su dosadašnje isporuke nafte i derivata bile stabilne.
U Naftnim terminalima Federacije BiH uvjeravaju da nema razloga za paniku i da trenutno ne prijeti nestašica.
“Ne vjerujem da će doći do nestašica jer se mi ne snabdijevamo s mediteranskog područja. Isporuke iz rafinerija kojima snabdijevamo tržište Bosne i Hercegovine su stabilne”, kazao je predsjednik Uprave Naftnih terminala FBiH Damir Kreso.
Ipak, problem predstavljaju ograničene zalihe. Terminali FBiH raspolažu određenim količinama dizela i benzina za potrebe najhitnijih službi, poput bolnica, policije, hitne pomoći i civilne zaštite, ali te rezerve nisu dovoljne za dugotrajan poremećaj u snabdijevanju.
Poseban problem je činjenica da Republika Srpska nema strateške zalihe nafte, dok Bosna i Hercegovina nema dovoljno izgrađenih terminala za skladištenje većih količina energenata.
“Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, međutim, mi nemamo dovoljno izgrađenih terminala gdje možemo skladištiti svoju naftu”, upozorio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Prema njegovim riječima, za dugoročnu sigurnost FBiH potrebno je izgraditi još četiri terminala i značajno povećati rezerve.
Za puni rezervoar 30 KM više
Istovremeno, građani već plaćaju skuplje gorivo. Dizel u Bosni i Hercegovini trenutno u prosjeku košta oko 3,38 KM po litru, pa je za puni rezervoar potrebno izdvojiti oko 30 KM više nego prošlog mjeseca, navodi FTV.
Najveći rizik, upozoravaju stručnjaci, predstavljaju panika i masovna kupovina goriva, što bi u slučaju većeg poremećaja moglo dodatno opteretiti tržište.
Ključno pitanje zato ostaje – ima li BiH dovoljno goriva ako dođe do ozbiljnijeg poremećaja na svjetskom tržištu? Trenutne zalihe mogu odgovoriti na kratkoročne potrebe, ali za dugoročnu sigurnost potrebne su veće strateške rezerve i koordiniran odgovor institucija na nivou cijele države.
