Zastupnici se sutra izjašnjavaju o privremenoj odluci o vodozaštitnoj zoni
U petak će se na dnevnom redu sjednice Skupštine KS-a naći nacrt privremene odluke o vodozaštitnoj zoni u KS-u.
Ovom odlukom je predviđeno drastično smanjenje površine vodozaštitne zone u odnosu na važeću odluku iz 1987.godine, sa 58.000 na svega 16.000 hektara!
– Analizom ove Odluke, predlagač je očito imao namjeru legalizacije divlje gradnje kao i otvaranje prostora za nastavak gradnje u najužoj vodozaštitnoj zoni, rekli su iz Građanske inicijative za spas pitke vode i čistog zraka
Iz Građanske inicijative za spas pitke vode i čistog zraka napominju da se ovom Odlukom vrši veoma ozbiljna redukcija vodozaštitne zone u KS piše Crna-Hronika
Iz Eko Akcije dodaju ako se usvoji nova odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje ukupna površina vodozaštitne zone smanjuje se skoro tri puta.
– Za gradnju se otvara preko 200 hektara zemljišta vodozaštitne zone gdje je gradnja ranije bila zabranjena. Neprihvatljiv je Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” o kojem bi zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo trebali raspravljati 27. januara!
Prema Nacrtu odluke ukupna površina vodozaštitne zone se smanjuje sa oko 48 000 hektara na svega 16 095 hektara. Nacrt je izradila najnovija komisija sačinjena uglavnom od kadrova koji su na ovaj ili onaj način na kantonalnom budžetu. Koliko god bila stručna – nezavisna sasvim sigurno nije. Nema nikakve sumnje da je novu odluku o vodozaštitnoj zoni neophodno donijeti što prije – odluka kasni 20 godina. Još 2003. godine istekao je prvi zakonski rok dat kantonalnim vlastima da usklade odluku o vodozaštitnoj zoni s odredbama federalnog pravilnika donesenog godinu dana ranije.
Jeste neophodna nova odluka da se konačno zaustavi ubrzano smanjivanje vodozaštitne zone i ugrožavanje sarajevske pitke vode uprkos propisima.
Samo što OVO – nije odluka koja nam je potrebna.
Ako se usvoji ovakva odluka – širom se otvaraju vrata uništenju vode koju Sarajevo pije.
Kako se nova Odluka razlikuje od stare?
Ključna razlika je da je preko 200 hektara zemljišta, preko 20% nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je bila strogo zabranjena nova stambena gradnja, prebačeno u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu – gdje je gradnja dozvoljena, objašnjavaju iz Eko Akcije i napominju da područje označeno na karti sa P1, površine 165,57 hektara (na koje može stati 66 tibri), koje trenutno pripada drugoj vodozaštitnoj zoni, u kojoj je zabranjena nova stambena gradnja, u novom Nacrtu odluke postaje treća vodozaštitna zona. Prema Nacrtu odluke, u trećoj vodozaštitnoj zoni dozvoljena je:
– Izgradnja novih urbanih naselja i proširenje postojećih urbanih naselja,
– benzinske pumpe uz prometnice,
– izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada,
– pogoni metalne industrije,
– pogoni industrije papira i celuloze,
– skladištenje i deponovanje šljake i pepela,
– termoelektrane,
itd.
Stambena gradnja nije jedini problem, odlukom se omogućava i gradnja novih benzinskih pumpi tamo gdje je to prije bilo nezamislivo – na području Igmana i Bjelašnice.
Ako neko poželi napraviti deponiju opasnog otpada u slivnom području Željeznice iz koje se vodom snabdijeva dio podzemnog izvorišta vode za piće – i to je ostvarivo.
To i mnogo šta drugo. Brojna su pitanja na koja nema odgovora od nadležnih, zaključili su iz Eko Akcije.
