Na području Federacije BiH od januara do septembra ove godine u požarima je smrtno stradalo 11 osoba, dvije osobe su teže povrijeđene, a 13 osoba lakše , kazala je glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Majda Kovač.
U tom periodu je registrirano 3.870 požara. Od toga 2.706 je bilo požara na otvorenom, 948 na objektima te 216 na vozilima. Ukupna opožarena površina je 497,60 hektara, naglasila je Kovač.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona registrirana su 1.494 požara. Na području Kantona Sarajevo bilo je 913 požara, na području Zeničko-dobojskog – 439, Unsko-sanskog – 369, Tuzlanskog – 352, Zapadnohercegovačkog – 133, Srednjobosanskog – 127, na području Kantona 10 – 40 požara te Bosanskopodrinjskog kantona – 15 požara.
Na području Posavskog kantona u istom periodu ove godine nije registriran nijedan požar.
Govoreći o najčešćim uzrocima nastanka požara, Kovač je istaknula da je to “predmet predistražnih i istražnih radnji policijskih i pravosudnih organa”.
“Šume su u nadležnosti kantona, te u skladu s tim, istragu i način na koji će se ona provoditi vrši ministarstvo unutrašnjh poslova kantona. Po pravilu na mjesto izbijanja požara (požarište), osim vatrogasaca, izlaze i pripadnici MUP-a te na mjestu odlučuju da li je u istragu potrebno uključiti tužilaštvo ili će istragu provoditi MUP”, istakla je Kovač.
Dodala je da je “edukacija stanovništva o zaštiti od požara u isključivoj nadležnosti općinskih organa civilne zaštite i kantonalnih organa CZ”.
“FUCZ u oblasti zaštite od požara može (ima nadležnost) pružati stručnu pomoć KUCZ i provoditi inspekcijski nadzor, predlagati mjere poboljšanja stanja i izricati odgovarajuće sankcije (kako je to utvrđeno Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu)”, dodala je.
Kovač naglašava da su “izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju, zaštiti od požara i vatrogastvu, pripreme izmjena i dopuna plana zaštite i spašavanja, procjena ugroženosti i neki projekti koje je FUCZ pokrenuo u protekloj i ovoj godini, neke od aktivnosti FUCZ koje će sigurno proizvesti mnogo bolje rezultate u ovoj oblasti”.
Dodala je kako, ipak, postoji i problem nedostatka ljudstva i adekvatne opreme.
“Federalna uprava civilne zaštite pred nastupajuću sezonu svake godine, pa i ove 2016. godine, jedinicama lokalne samouprave i kantonima, uputila je preporuke za preduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području Federacije BiH. Tako i na ovaj način nosioci zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne samouprave i kantonima, na svim mjestima, objektima i prostorima koji mogu biti ugroženi, blagovremeno planiraju, organizuju i provode upotrebne preventivne mjere zaštite od postojećih rizika i rizika u nastajanju”, kazala je Kovač.
Naglasila je da “prema raspoloživim podacima, PVJ i DVJ na području Federacije BiH imaju ukupno 478 različitih vrsta vatrogasnih vozila (navalna, kombinovana, cisterne, specijalna vozila za tehničke nesreće, prijevoz tehnike i sl)”.
“Vozila kojim raspolažu vatrogasne jedinice su različite starosti (većina stara od 15 do 45 godina). To znači da je potrebno preduzeti odgovarajuće aktivnosti na svim nivoima organiziranja da se vozni park vatrogasnih jedinica, kada je u pitanju starost vozila, promijeni i da se izvrši nabavka novih vatrogasnih vozila i druge vatrogasne opreme”, potcrtala je Kovač.
Po njenim riječima, FUCZ je nabavio vedra za vodu koje koriste helikopteri Oružanih snaga BiH za gašenje požara iz zraka i stavljena su na raspolaganje OSBiH.
Vijeće ministara BiH je u januaru 2014. godine usvojilo studiju “Gašenja šumskih požara u BiH”. Studiju je izradila interresorna radna grupa u čijem sastavu su, između ostalog, bili i predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva odbrane BiH, predstavnici entitetskih uprava civilne zaštite i Brčko Distrikta BiH.
“Vijeće ministara BiH izrazilo je spremnost da u cilju kvalitetnijeg nastupa kod proizvođača – ponuđača protupožarnih letjelica, opreme i sredstava za zaštitu od požara, s vladama entiteta i Brčko Distrikta BiH razmatra mogućnost zajedničke nabavke, a to bi, kako je u predmetnoj studiji i predloženo, bilo u vlasništvu entiteta i time bi entiteti samostalno upravljali”, kazala je Kovač.
