Kolika je zapravo penzija u Njemačkoj nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa? Novo službeno računanje pokazuje da radnik s punim stažem i prosječnom plaćom može očekivati penziju nešto veću od 1600 eura neto. Međutim, većina penzionera do tog iznosa u praksi ne dolazi, a razlike među njima su velike, pogotovo kad se porede penzije muškaraca i žena.
Velike razlike
Od 1. jula 2025. vrijednost jednog penzionog boda u Njemačkoj iznosit će 40,79 eura. Osoba koja je 45 godina radila i svake godine ostvarivala puni penzioni bod dobit će ukupno 1.835,55 eura bruto mjesečno. Nakon odbitka doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj potrebe za dugotrajnom njegom ostaje oko 1621 euro neto, a neke su penzije još podložne oporezivanju, prenosi Index.hr.
Procjene za Njemačku govore da je za izbjegavanje siromaštva u starosti potrebno između 1464 i 2100 eura mjesečno, ovisno o regiji i životnim troškovima. Prema tim podacima ispada da “standardna” njemačka penzija pokriva donju granicu onoga što je potrebno za normalan život.
Iako se u javnosti često ističe iznos pune penzije nakon 45 godina staža, stvarni iznosi koje penzioneri primaju znatno su niži. Prema službenim podacima njemačkog penzionog osiguranja, muškarci su 2023. godine u prosjeku dobivali 1348 eura starosne penzije, a žene samo 908 eura. U isto vrijeme, izračunata standardna mirovina bila je 1692 eura bruto.
Drugim riječima, prosječan muškarac dobiva oko 340 eura manje od standardne penzije, dok je kod žena ta razlika čak 784 eura. Razlozi su brojni, od prekida radnog staža, rada s nepunim radnim vremenom, do dužih razdoblja nezaposlenosti ili skrbi o djeci.
Ispod praga siromaštva
Razlike u penzijama posebno su izražene između muškaraca i žena jer žene češće imaju prekide u karijeri ili rade manje sati. Osim toga, niske penzije često podliježu porezu ovisno o ukupnom dohotku penzionera, što dodatno smanjuje iznos koji im mjesečno ostaje na raspolaganju.
Zbog svega navedenog, gotovo svaki sedmi penzioner u Njemačkoj danas, procjenjuje se, živi ispod praga siromaštva. Službeni podaci pokazuju da 17 posto starijih osoba nema dovoljna primanja za dostojanstven život, uprkos desetljećima uplaćivanja doprinosa.
