Pčelari Federacije BiH nisu zadovoljni prinosom meda u ovoj godini – kazao je Feni predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.
On je podsjetio kako je prošla godina bila relativno bolja u odnosu na ovu godinu, iako ni ona nije bila šampionska.
“Pčele su izašle zdrave, nisu bili značajni gubici u zimskom periodu, proljetni razvoj je bio dobar, solidan, međutim nastupio je dugi kišni period za vrijeme ljetne paše. Pčele su morale da koriste svoje zalihe, tako da su se zalihe potrošile, a poslije toga je dolazila najmedonosnija pčelinja paša, a to je bagrem. Bilo je područja koje prinose bagremom, međutim, onda su nastali opet kišni periodi. Pojavile su se i druge paše koje nisu bile izdašne”, kazao je Deljo.
Istakao je da su pčelari koji su odselili pčele na veće nadmorske visine imali značajnije rezultate, po 5-10 kilograma.
“Tako da je tu bilo nešto prinosa i ostvarila se neka kombinacija dijelom meda od bagremma i livade. Mi imamo u principu relativno slabe prinose za ovu godinu, imajuću u vidu da je bio prosjek sedam do 12 kilograma”, kazao je Deljo.
Govoreći o prinosima, on je istakao da ove godine, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Podrinje nemaju neki značajnih količina, ali imaju planinski krajevi.
“Kupres, Kanton 10, Srednjobosanski kanton, oni imaju veće prinose, to je druga planinska paša, šumski, livadski med”, kazao je Deljo.
Po njegovim riječijma, u periodu od 10 godina bude jedna ekstremno loša godina, jedna ekstremno dobra, kada budu veliki značajniji prinosi, a ostalih sedam-osam paša zna da bude solidno.
“Ove godine nismo imali neke velike prinose, to je vjerovatno samo za naše potrebe”, kazao je Deljo.
On je istakao da pčelari FBiH proizvode 2.000 tona meda, te naglasio da se isto toliko meda i uvozi.
Deljo je rekao kako, nažalost, ima i patvorenog meda, ali dao tome nema tačan podatak.
“Med je proizvod koji se najviše patvori. Mi imamo stalnu u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane, sa kantonalnim inspektoratima, vršimo analize. Savez pčelara je napravio pravilnik o kvalitetu meda, to je jedan od načina borbe protiv patvorenog meda. Sad je zakonska obaveza i da svi kantoni dostave uzorke za analizu, na teške metale, olovo i tome slično. Patvornog meda ima, ali mi se trudimo svojim aktivnostima i saradnjom sa institucijama vlasti da konačno stanemo u kraj tome, da damo našim građanima, kupcima ono što plate a to je kvalitet meda”, kazao je Deljo.
Govoreći o poticajima za pčelare na nivou FBiH, Deljo ističe da poticaja ima, ali da je to nedovoljno.
“Očekujemo od institucija da pomognu plečarstvo i samim pčelarima. Ima raznih načina, ali još uvijek očekujemo, tražimo. Federalne institucije su ostvarile značajne pomake u razvoju investicija, povećanju poticajne politike, ali to je nedovoljno. Opće je poznato da mi stagniramo u odnosu na Srbiju, Hrvatsku koje investiraju značajna sredstva u pčelarstvo i daju posebnu pažnju tom sektoru poljoprivrede”, kazao je Deljo.
Govoreći o cijeni meda, Deljo je naglasio da cijene variraju, u zavisnostii od kvaliteta.
“Imamo raznovrsne paše, ova godina iako je relativno slaba godina projekcija u odnosu prinose, neki traže 30 KM za kilogram meda. Meda imamo postoje zalihe. Imamo meda koji zaista zaslužuje 30 KM, to su kvalitetni medovi, naprimjer kadulja. Ali po meni prosječna cijena kilograma meda bi trebala da bude 25 KM, jer s druge strane treba da se prati i kupac. Med konzumiraju najviše mlade generacije i zrela generacija, penzioneri, tako da treba pratiti i socijalno stanje, jer mi kao prozvođači meda želimo da čuvamo naše kupce i da predočimo našu domaću proizvodnju, koja je još uvijek zapostavljena”, kazao je Deljo.
Po njegovim riječima, u FBiH ima oko 350.000 košnica.
“To je jedan respektabilan broj, treba ga čuvati, dograđivati i davati šansu kroz bolji poticaj. To je jedna sila, kojoj treba davati poslovni oblik, kroz turizam, da se med prodaje kao turistički proizvod. Imamo tradiciju u pčelarstvu, samo treba nastaviti investirati i ulagati”, kazao je Deljo.
U FBiH je oko 4.500 hiljada pčelara, po registru pčelara iz 2018. godine.
Deljo je istakao je da Bosne i Hercegovina ima izrazito kvalitetan med.
“Mi se ne možemo takmičiti u prinosima sa velikim pčelarskim silama poput Kine, Argentine, Meksika, ali zato imamo izrazito izuzetan kvalitet, kvalitet koji je dokazan na području BiH. Mi možemo u tom segmentu da profitiramo, jer naš med ima svoj kvalitet i svoga kupca i nadamo se da će tako i ostati”, zaključio je Deljo.
