Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić kaže da jedan od najvećih problema predstavlja patvoreni med, kojeg se na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog meda.
Potrošači teško razlikuju pravi med od patvorenog
“Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda”, smatra Kvesić.
Kaže da je vrlo teško razlikovati pravi od patvorenog meda, jer je kako objašanjav, tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.
“Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda”, ističe Kvesić.
Hercegovačkog meda nema dovoljno
Kaže da je potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu ga nema u dovoljnim količinama.
“Dok meda iz drugih krajeva BiH, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda kronično nedostaje”, kazao je Kvesić za Fenu.
Navodi da se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Klimatske promjene smanjuju prinose
Dodaje da pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene.
“Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti”, navodi Kvesić.
