Stručni skup o temi “Razvoj pčelarstva”, koji je organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane, okupio je u Zenici desetine pčelara iz cijelog kantona, od kojih pojedini imaju i više od 300 košnica, kao i veterane u ovoj oblasti, koji se poslom bave više od trideset godina.
O vitalnosti medonosnih pčela, biotehnologije i izazova održivosti proizvodnje u 2025. godini, govorila je Violeta Santrač, stručnjakinja sa Veterinarskog instituta “Vaso Butozan“ iz Banja Luke, koja je upozorila o novim nametnicima pčelinjih zajednica, te rizicima i izazovima sa kojima se ove zajednice susreću.
– Pčelarstvo se opet nalazi pred novim napadom novog patogena koji također dolazi sa istoka, jedne posebne parazitske grinje koja nije varola nego se zove tropilela i činjenica je da pčelari sa tim treba da budu preventivno upoznati, da su u stanju da imaju validne informacije, da se da signal i zakonodavcima i onim koji se bave u veterinarskom servisu i agronomskom servisu, da treba da se prave pripremni kontrolni planovi za suzbijanje jednog momenta kada ta dva ili tri nametnika uđu praktično na teritorij BiH – istaka je Santrač.
Poseban osvrt je dat na moderne biotehnološke procedure koje se u pčelarstvu ne uzimaju sasvim ozbiljno, ali direktno utječu na pčelarske prinose, prije svega na očuvanje kulture, poštovanja okoliša, zaštitu životne sredine u kojoj se dešava taj pčelarski servis, ali i poznavanje odnosa prema izazovima novih genetskih organizama, kako u biljnom, tako i u životinjskom svijetu, te na intervencionističke tehnologije koje se odnose na izmjenu genoma medonosne pčele i praktičnu izmjenu genoma biljaka koje će biti navodno prilagođene uslovima budućih klimatskih izazova.
Pčelari iz ZDK su dobili jedan širi uvid u ono što je sadašnjost sa naglaskom na mogućnost budućih promišljanja u smislu planiranja njihovih praksi.
Lejla Biber sa Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo govorila je o savremenm pristupima autentičnosti, deklarisanju i brendiranju pčelinjih proizvoda.
Savremeni trendovi u pčelarstvu i digitalizaciji, su još nepoznanica kako i za pčelare, tako i za javnost.
– Kod nas, nažalost, pčelarstvo je još uvijek zasnovano na tradicionalnim osnovama, ne razgovara se toliko često niti se koristi u pčelarstvu, ali moramo krenuti u korak ka EU, ka osavremenjivanju pčelarstva i naravno da težimo povećanoj proizvodnji pčelinjih proizvoda – istakla je Biber.
Ona je naglasila da se svake godine svi žale na prinose, iako savremenim pristupom mogu pomoći kako pčelama tako i sebi da imaju veće prinose.
– Danas smo predstavili i dobre primjere koji su urađeni u BiH, projekti koji su završeni u dvije općine, općine Tešanj i Milići, gdje smo proveli digitalizaciju kako registra pčelara i pčelinjaka, tako i pčelinjih paša. Sada je to dostupno i pčelarskim udruženjima i općinskim službama i naravno bit će dalje proslijeđeno i ka ministarstvu. Pomoći će dosta njima, pomoći će ljudima koji rade u općinskim službama. Naravno mi ćemo nastaviti dalje raditi to, imamo dvije naredne općine, Livno i Berković, gdje dalje provodimo taj postupak digitalizacije – zaključila je Biber, saopćeno je iz INZ-a.
