Na vrućini se tijelo više znoji i zato treba voditi računa da se tečnost nadoknadi. Muškarci bi dnevno trebalo da unesu tri, žene 2,2, a djeca starija od pet godina oko litre vode.
Ako tokom ljetnjih vrućina osjetite glavobolju, promjenu raspoloženja, slabost ili halucinacije, to može biti alarm da vašem tijelu nedostaje voda. Iako je optimalan dnevni unos različit za muškarca, žene i djecu, prosječna osoba treba da popije prosjeku dva i po litra vode dnevno kako bi organizam bio zdrav.
Količina optimalnog dnevnog unosa zavisi od uzrasta, pola, zdravstvenog stanja, spoljašnje temperature, fizičke aktivnosti i kalorijske vrijednosti hrane. Dok muškarci imaju veći procenat vode u organizmu i njihov dnevni unos treba da bude oko tri litra, žene treba da popiju 2,2 litra vode. One imaju veći procenat masnog tkiva, koje slabije vezuje vodu u odnosu na mišićno tkivo kod muškarca. Djeca od pet godina treba da piju oko 0,75 litara, a sa deset godina oko litar vode dnevno.
– Maloj djeci i bebama treba često nuditi tečnost, ali ih ne treba tjerati da piju velike količine odjednom – preporučuje britanski doktor Džordž Kvarel. – Treba da piju vodu sa niskim sadržajem natrijuma i soli. Na taj način, njihovi mladi bubrezi neće biti opterećeni nepotrebnim materijama.
Iako je ovo preporuka za djecu, svi koji piju flaširanu vodu treba da obrate pažnju na sastav minerala: kalcijuma, kalijuma, natrijuma, magnezijuma, sulfata, hlorida i karbonata. Prije kupovine, važno je pogledati deklaraciju i pročitati šta sve voda sadrži.
– Ako flaširana voda ima do 1.000 miligrama suvog ostatka po litru, može da se pije u većim količinama – rekao je doktor Kvarel. – Voda koja ima više od 1.000 miligrama suvog ostatka je mineralizovanija. Može se konzumirati uz obrok, ali samo jedna do dvije čaše dnevno.
Kvalitet i količina vode koju pijemo su siguran znak da ćemo izbjeći dehidrataciju. Kako do nje ne bi došlo, treba piti vodu prije nego što ožednimo i dovedemo organizam do kolapsa. Simptomi dehidratacije mogu biti glavobolje, letargija, promjene raspoloženja, suv nos, suva ili ispucala usta, tamniji urin, slabost, umor, zbunjenost i halucinacije.
– U dehidriranom tijelu dolazi do povećanja toksina, koje bubrezi ne mogu da prerade i izbace – upozorio je Kvarel. – Duži period bez dovoljnog unosa vode podstiče stvaranje kamena u bubregu i česte infekcije urinarnih kanala kod žene.
Mnogi pogrešno vjeruju da se nadutost i zadržavanje vode u organizmu mogu izbjeći ako se ne pije voda. U stvari, naše tijelo zadržava vodu ako ima premalo vode u ćelijama. Ako je unos vode redovan, tijelo neće imati potrebe da stvara “zalihe”.
– Tečnost, takođe, omogućava da se tijelo riješi viška natrijuma. Ako ne pijete vodu, povećavate koncentraciju natrijuma, koji dovodi do većeg zadržavanja vode i nadimanja – rekao je Kvirel.
Kod srčanih oboljenja, međutim, višak tečnosti u organizmu može da bude prepreka za normalan rad srca. Zato se srčanim bolesnicima, za razliku od zdravih osoba, ograničava unos tečnosti.
