U obrazloženju odluke, između ostalog, utvrdio je da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj (RS) koja se odnosi na negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca, javlja Radio Slobodna Evropa.
To je saopšteno iz Ustavnog suda u petak, 15. jula. Odluka je donesena po zahtjevu za ocjenu ustavnosti tog Zakona koju je uputilo sedam delegata u Vijeću naroda RS.
“Ustavni sud se rukovodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležan organ, a to je u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine”, kazao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH na konferenciji za novinare u Brčko Distriktu.
Delegati su apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijeli nakon što je Ustavni sud RS u septembru prošle godine odbacio veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS na usvojeni Zakon.
Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu RS ocijenilo je tada da Zakonom nije povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Šta je prethodilo Odluci Ustavnog suda BiH?
Narodna skupština RS usvojila je u julu prošle godine po hitnom postupku i na zatvorenoj sjednici Zakon o neprimjenjivanju nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH.
Bio je to odgovor političkih partija u RS na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, kojom je nekoliko dana ranije nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
Poručeno je da Institucije RS-a neće sarađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika. Uslijedila je i višemjesečna blokada institucija BiH od strane predstavnika RS, sa zahtjevom da se povuče odluka visokog predstavnika.
Odlukom Inzka dopunjen je član 145 a Krivičnog zakona BiH, kojom se predviđa kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za onog ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Inzko je donošenje odluke pravdao time što situacija sa negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca “izmiče kontroli”.
Oko 40 prijava za negiranje genocida u prvoj godini primjene Inzkovog zakona
Za nepunu godinu dana od početka primjene zabrane negiranja genocida podneseno je, prema podacima Tužilaštva BiH, oko 40 prijava protiv građana i zvaničnika.
Do sada nije podignuta nijedna optužnica, a u Tužilaštvu navode da se “radi po formiranim predmetima”, te da dodatne provjere zahtijeva to što prijave ne podnose nadležne instiucije već pojedinci i nevladine organizacije.
Među prijavljenima za negiranje genocida su i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
Iz Tužilaštva BiH, za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je 14. jula da neće biti istrage po prijavi za negranje genocida protiv Dodikovog savjetnika Radovana Kovačevića.
Odbacivanje te prijave, a i sporost u procesuiranju slučajeva negiranja genocida, izazivaju osude od članova porodica žrtava srebreničkog genocida.
U Srebrenici je 11. jula obilježena 27. godišnjica genocida koji su, prema presudama međunarodnih sudova, srpske snage počinile u tom mjestu 1995. godine.
Održana je komemoracija te klanjana kolektivna dženaza za još 50 žrtava.
Za 27 godina ukupno je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopana 6.721 osoba.
Od 11. do 17. jula 1995. godine strijeljano je više od osam hiljada žrtava genocida u Srebrenici.
