U Bosni i Hercegovini počelo je ljetno računanje vremena, a satovi su pomjereni u noći sa subote na nedjelju, 29. marta. U dva sata iza ponoći kazaljke su pomjerene jedan sat unaprijed, na tri sata.
Ova promjena znači da smo izgubili jedan sat sna, ali donosi i duže trajanje dnevne svjetlosti u poslijepodnevnim i večernjim satima, što mnogima olakšava svakodnevne aktivnosti.
Većina modernih uređaja poput pametnih telefona, računara i pametnih satova automatski se prilagođava novom vremenu putem interneta. Ipak, ručno podešavanje i dalje je potrebno na zidnim i klasičnim ručnim satovima, kao i u starijim automobilima.
Iako se u Evropskoj uniji već godinama vodi rasprava o ukidanju sezonskog pomjeranja sata, jedinstvena odluka još uvijek nije stupila na snagu u svim državama članicama.
Pomjeranje sata uvedeno je s ciljem efikasnijeg korištenja dnevnog svjetla, smanjenja potrošnje energije i povećanja produktivnosti. Duži dani tokom toplijeg dijela godine omogućavaju više vremena za rad, boravak na otvorenom i rekreaciju, a ujedno doprinose i većoj sigurnosti u saobraćaju.
Većina evropskih zemalja i dalje primjenjuje sistem ljetnog i zimskog računanja vremena, iako postoje izuzeci. Pojedine države, poput Islanda i dijelova Rusije, odustale su od ove prakse, dok se na nivou Evropske unije još uvijek čeka konačna odluka o njenom eventualnom ukidanju.
