“Svakog dana pamtimo, jedan dan ne zaboravljamo”, jednostavna je poruka iz Memorijalnog centra Srebrenica, koja je posljednja dva mjeseca postala prepoznatljiva i jasna širom svijeta, među pojedincima, organizacijama i institucijama koje podržavaju usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.
“Uradili smo sve što smo mogli kako bismo u posljednja dva mjeseca uradili više da u zajednicama širom svijeta govorimo o genocidu u Srebrenici, kako online tako i uživo. Rezolucija nas je podstakla da to učinimo, te je i sam razgovor o njoj, učinio da se danas o genocidu u Srebrenici zna više u svijetu nego što je to bio slučaj prije par mjeseci. Cijeli razgovor je bio prilika da se govori više o posljedicama genocida u istočnoj Bosni, da se prepoznaju aktivnosti majki Srebrenice i Memorijalnog centra Srebrenica, da predstavimo naše programske preporuke za pristup obrazovanju o genocidu na univerzitetima, te u srednjim i osnovnim školama, da podijelimo rezultate brojnih istraživanja sa svijetom”, napominje portparolka Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović.
Iz Memorijalnog centra poručuju da su zabilježili preko 9.000 medijskih članaka o genocidu u Srebrenici od 1. aprila do danas širom svijeta, što je pokazatelj postignutih ciljeva kampanje podizanja svijesti.
“Koristim ovu priliku da zahvalim medijima, brojnim novinarima i urednicima koji su bili zainteresovani za temu, koji su zajedno sa nama pratili koje su države podržale Rezolucije, koje su dale prostor porodicama žrtava da govore, koji su znali da je važno da se fokusiramo na činjenice, istraživače, edukaciju, a ne na negatore genocida i one koji šire mržnju. Dokazali smo zajedno da uspostava Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici nije nikakva prijetnja nikome, već šansa da generacije koje dolaze uče na lekcijama iz Srebrenice”, zaključila je Salihović.
Memorijalni centar Srebrenica je aktivno zagovarao podršku Rezoluciju kroz direktnu komunikaciju sa preko 40 partnerskih organizacija iz cijelog svijeta, informisanje država članica UN-a, te najmanje 35 online i živih diskusija u kojima su predstavnici ove institucije govorili o Rezoluciji. Njihove poruke putem društvenih mreža je vidjelo preko 2 miliona korisnika. Sve to vrijeme su bili izloženi brojnim prijetnjama, govoru mržnje i napadima negatora genocida.
