Da pojedinim bh. građanima i pored pandemije uzrokovane virusom korona cvjetaju ruže u biznisu, potvrđuje i podatak da su za prva tri mjeseca ove godine uvezena dva Lamborghinija vrijedna po oko pola miliona KM.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a kako je potvrđeno “Nezavisnim”, najskuplje uvezeno vozilo u ovoj godini je Lamborghini Urus 636, koji je vrijedan 426.664,32 KM, a za njega je izdvojeno još dodatnih 72.581,86 KM dažbina.
“Pored ovog vozila, u prva tri mjeseca ove godine uvezen je i Lamborghini Urus koji je vlasnika koštao 425.993,02 KM, plus dažbine 72.452,81 KM”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne”.
Osim ova dva vozila, čija ukupna vrijednost dostiže do milion KM, u BiH je uvezeno još nekoliko luksuznih automobila koji su vlasnike koštali po više od 300.000 KM, a među njima su Lamborghini Urus (zl301a), vrijednosti 364.728,65 KM, plus dažbine 62.134,77 KM, zatim Lamborghini Huracan 724, vrijednosti 347.243,75 KM, plus 59.056,94 KM dažbina.
Cifrom višom od 200.000 KM u prava tri mjeseca plaćena su vozila Mercedes Benz Mercedes AMG G63, Porsche Carrera Turbo 4.0, Porsche 911 Turbo, Mercedes Benz Mercedes AMG G 63, BMW tip: f8cm i Mercedes Benz tip: r2s.
“Ono što je zanimljivo jeste da u toku ove godine nije uvezeno nijedno električno vozilo”, kazali su iz UIO BiH.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, kazao je za “Nezavisne” da je vrlo zanimljivo da su čak i prošle godine, u jeku pandemije, kupovani skupi automobili, ali da je sigurno malo građana koji sebi mogu tako nešto priuštiti.
“Jednostavno postoje firme i osobe koje ova kriza ne pogađa, naprotiv, u nekim svojim poslovima i dodatno zarađuju dodatni novac”, kazao je Muratović.
Dodaje da sigurno segment uvoza skupocjenih vozila nije uzdrman krizom prouzrokovan virusom korona i nije nikada bio ugrožen.
“I ranijih godina, recimo, 2008. i 2009, kada su bile svjetske krize, taj segment je najmanje osjetio krizu, odnosno pad prodaje”, dodao je Muratović i istakao da skupocjena vozila ne stoje na lageru, nego se isključivo rade po narudžbi kupaca.
I ekonomski analitičari smatraju da sigurno postoji određen sloj stanovnika u BiH koji sebi i u doba korona mogu da priušte skupocjena vozila čije su cijene vrtoglavo visoke.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne” da kupovina skupocjenih automobila poput navedenog, nažalost, samo govori o ekstremnim razlikama između malobrojnih prebogatih pojedinaca i ogromne većine građana koji uglavnom uopšte ne mogu priuštiti kupovinu automobila, a u najboljem slučaju je njihov maksimum neko polovno vozilo.
“Nejednakost i klasne razlike odražavaju se i na tržište automobila”, zaključio je Gavran.
