Vlada Republike Hrvatske pokušala se umiješati u sudski spor koji je pred Evropskim sudom za ljudska prava pokrenuo Zlatan Begić, zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Naime, Begić je tražio da se otkloni nejednaka vrijednost glasa prilikom odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Sud u Strazburu odbio je zahtjev Zagreba.
U apelaciji je Begić istakao da se nejednaka vrijednost glasa manifestuje na način da politička manjina koristeći etničko i entitetsko glasanje ima veći potencijal od političke većine, čime se stvara nepotrebna diskriminacija na način da je nečiji glas u Parlamentarnoj skupštini BiH višestruko vrijedniji od nekog drugog glasa.
Kako saznaje Klix.ba zahtjev Hrvatske vlade odbio je Evropski sud za ljudska prava.
Vlada Republike Hrvatske se nastojala umiješati u predmet, tvrdeći da imaju pravo na miješanje koje im daje Ustav Republike Hrvatske kao i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Vlada Republike Hrvatske s poštovanjem traži od predsjedavajućeg Vijeća da dozvoli intervenciju i podnese pismene komentare u gore navedenom predmetu koji je u tijeku pred Vijećem Suda”, stajalo je u zahtjevu Hrvatske.
Hrvatska strana tvrdila je da apelacija Begića dovodi u pitanje izborni i zakonodavni sistem BiH koji je utvrđen Aneksom IV Dejtonskog sporazuma.
“Sporazum i Aneks IV (koji je njegov sastavni dio) potpisani su u Parizu 1995. godine. Jedna od potpisnica Sporazuma bila je Republika Hrvatska, koju predstavlja predsjednik Republike Hrvatske. U skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma, potpisnici su garanti da će se sporazum poštovati i ostati na snazi”, navodi se.
Pomalo bizarno, hrvatska vlada je sudu u Strazburu citirala odredbe Ustava Hrvatske, što joj navodno omogućava da interveniše u ovom slučaju.
“Osim toga, u skladu s člankom 10. Ustava Hrvatske, “Republika Hrvatska jamči posebnu brigu i zaštitu onim dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama”. Kao rezultat toga, Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu skrbiti i štititi interese svojih državljana u inozemstvu”, navodi se u zahjtevu od 8. aprila. 2022. godine.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu predstavlja još jednu u nizu potvrda neodržive argumentacije Hrvatske da ona predstavlja garanta Dejtonskog sporazuma, i još bitnije, da joj Dejtonski sporazum, ili bilo koji interni dokument njenih institucija, dozvoljava da interveniše u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
