”Tamo gdje se više natapalo, bit će i više ploda, a zgodno je ko ima riješenu vodoopskrbu, da nije skupa državna”, priča čovjek u Ljubuškom.
Ljeto je tek počelo, a pogledi mnogih upereni su prema zimi. Ekonomski analitičari ovih dana izvlače podatke, analizira se oporavak od pandemije i što nas čeka najesen, a na sve se nakalemio i rat u Ukrajini te se kriza prelijeva na cijeli svijet.
Bosna i Hercegovina u najtežoj je situaciji još od rata, piše Večernji list navodeći kako, iako smo na složenu političku situaciju već navikli, ovakav ekonomski udar odavno nam se nije dogodio. Ipak, ostaje nada da će ono što se u zemlji proizvede prehraniti nas barem ove zime, tako su mnogi za svoje potrebe nešto sijali i sadili.
Ali, zemljoradnici na terenu se žale, piše Večernji list. Kiše nije bilo, krompiri su sitniji nego inače, pa i ostale kulture nekako su slabije. Mnogi kao razlog ističu nedostatak kiše. U ljubuškom kraju govore nam da je bolje i bez kiše, nego da nam se dogodi ono što se prethodnih tjedana događa po Hrvatskoj, posljednje u Karlovcu, prije toga u Zagorju, a i u Srbiji gdje je taman počela berba malina, a krupa je bila tako jaka da je u nekim krajevima sve uništila.
”Tamo gdje se više natapalo, bit će i više ploda, a zgodno je tko ima riješenu vodoopskrbu, da nije skupa državna’‘, priča čovjek u Ljubuškom. Tko je u poljoprivredi, mora biti spreman buditi se u 6 ujutro da odradi što planira, ljeti prije vrućina, pa onda opet poslijepodne i navečer, a mnogi se odlučuju i cijeli dan unatoč vremenu ostati na svojim imanjima. Seljaci se susreću sa brojnim problemima. ”Vidite i sami, pišete o tome, situacija nije zadovoljavajuća, svi ovi ulazni inputi, sve ove cijene, sve ono što seljak proizvede, pitanje je hoće li biti isplativo. Nas stvarno muči cijena gnojiva, a pogotovo previsoka cijena goriva”, naglašavaju u Seljačkom savezu.
Povlače usporedbu s vrlo teškom 2008. godinom kada nas je pogodila najveća kriza još od Velike depresije (1929. – 1933.). ”Kako objasniti da je te 2008. barel nafte bio 147 dolara, a cijena goriva 2,10 KM. Danas imamo barel nafte za 113 dolara, a cijena litre goriva je 3,81 KM. Pa je li to normalno? ”, pitaju se seljaci.
Poticaji Ističu da trenutačno nema zamjerki na Federalno ministarstvo poljoprivrede. ”Pa smatramo da su shvatili ozbiljnost situacije i ti poticaji za poljoprivrednu proizvodnju redovito se isplaćuju”, kažu. Proizvođači pokušavaju dogovoriti otkupnu cijenu pšenice koja neće biti ispod 0,80 feninga po kilogramu. ”Gledajte, tko se bavi animalnom proizvodnjom, njemu je cijena žitarica svakako skupa, međutim, svi mi koji smo u tom procesu poljoprivredne proizvodnje želimo i da te žitarice nešto vrijede, da vrijedi nešto proizvodnja hrane, da ljudi imaju dovoljno za svoje potrebe”, pričaju u Savezu.
A kako oni vide situaciju na zimu, izgleda da su rijetki optimistični. ”Trebat će biti puni novčanici da bi se moglo prezimiti i da bi se moglo kupiti dovoljno hrane jer vidimo da cijene svakog dana idu. Hrana će sigurno biti skupa, a i energenti isto tako. Vidimo što se sada događa, pa nažalost, ne može se na sve ovo biti prevelik optimist ni oko zime. Bit će teška zima, ali evo trudit ćemo se, raditi, da ne bude sve izgubljeno i da se nekako prebrodi ovo razdoblje”, zaključuju iz Seljačkog saveza Federacije BiH za Večernji list.
