U noći između subote na nedjelju ponovo će se pomjerati kazaljke, i to za sat unazad. Prije 20 godina su na Zapadnoj obali u Izraelu poginule tri osobe zbog zimskog računanja vremena.
Sunce i politika – Zimsko računanje vremena je prirodno, po Suncu. Ljetnje se uvodi zakonom, odnosno ukazom i uglavnom je stvar politike jedne zemlje.
Neke zemlje ne pomjeraju kazaljke – Rusija, Kina, Indija, dio Južne Amerike, Južnoafrička Republika nikada ne pomjeraju kazaljke, već su stalno u režimu zimskog, prirodnog računanja vremena.
Igranje sa vremenom – Prije osam godina Ruska Federacija je odlučila da trajno ostane na ljetnjem računanju vremena. Ali ta odluka nije bila dugog vijeka, pošto su se vrlo brzo predomislili. Već 2014. ruska Duma je izglasala da se trajno koristi zimsko vrijeme.
Kontroverze oko uticaja na zdravlje – Kad god se sat pomjera, unazad ili unaprijed, mnogi se žale da im nije dobro. Osjećaju se umorno, ispadaju iz ritma, mijenja se raspoloženje. Medicina se, međutim, nije egzaktno bavila ovim pitanjem, ali su pojedine studije utvrdile da se organizam tome privikava 15-ak dana. U svakom slučaju, navode ljekari, pomjeranje kazaljki ima zanemarljiv uticaj na organizam u odnosu na rad po smjenama i promjene vremenskih zona.
Pomjeranje kazaljki sa smrtnim ishodom – U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnjem računanju vremena, dok je Izrael pomjerio satove za jedan sat unazad. Napadači sa Zapadne obale su pripremili tempirane bombe i prokrijumčarili ih u Izrael. Međutim, pošto nisu znali za promjenu vremena, bombe su eksplodirale sat prije nego što su planirali, dok su ih još postavljali. Poginula su trojica napadača.
Historijat – Američki naučnik i političar Benjamin Franklin prvi je u 18. vijeku spomenuo mogućnost pomjeranja kazaljki kako bi se efikasnije iskoristio dan. Prva zemlja koja ga je poslušala i koja je na osnovu te ideje počela računanje vremena bila je Kanada. U Evropi prva to čini Njemačka, a za njom i Francuska, Velika Britanija i Austrougarska i to za potrebe uštede energije tokom Prvog svjetskog rata.
Sedamdesetih, kada je tokom energetske krize nafta značajno poskupjela, pojedine države su ponovo uvele ljetnje vrijeme iz istog razloga – da im više novca ostane u džepu. Kolike su zaista uštede, nema preciznih istraživanja, prenosi RTS.
