Vlada Federacije Bosne i Hercegovine produžit će uredbu o isplati pomoći radnicima, ali iznos je smanjen na 400 KM. Sindikati pozdravljaju mjeru, ali upozoravaju na lošu provedbu i općenito niske plate. Dok radnici odlaze iz zemlje, vlasti najavljuju nove zakone. Sistemska rješenja, već davno obećana.
Uredba kojom je Vlada Federacije BiH omogućila poslodavcima da radnicima isplaćuju 450 maraka neoporezovane pomoći trebala je prestati važiti s krajem ovog mjeseca. Bit će produžena, ali pomoć je smanjena na 400 KM. Iz Sindikata pozdravljaju odluku, no razočarani su provedbom. 70 miliona maraka, prema njihovim podacima, isplaćeno je radnicima, što je otprilike 10-ak posto.
“Nismo zadovoljni brojem poslodavaca i brojem radnika koji su obuhvaćeni isplatom te pomoći. Tu se još jednom pokazuje jedna surova realnost da poslodavci nikada nešto dobrovoljno ne daju nego ono što su obavezi”, kazao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Do smanjenja iznosa neoporezovane pomoći je došlo, kažu, nakon što je izglasano ukupno umanjenje doprinosa poslodavcima od 13,5%, a ne zbog nemogućnosti održavanja sistema. Zato će subvencije poslodavcima koji imaju poteškoće nakon povećanja minimalne plate zbog visokih doprinosa iako produžene, također biti umanjene.
“S tim što se mijenjaju iznosi, od 620 do 700 maraka taj iznos će biti 200 KM subvencioniran, od 700 do 800 maraka bit će 100 maraka i na kraju od 800 do 900 maraka bit će 50 maraka”, naglasio je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Zadovoljni Uredbom o povećanju minimalne plate, radnici ipak konstatno navode činjenicu da plata od hiljadu KM ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe. Ukazuju iz Sindikata na problem toga što plate koje su prije Uredbe bile preko hiljadu KM ne rastu.
“Zadovoljni smo povećanjem minimalnih plata sa 619 na hiljadu, ali smo nezadovoljni sa rastom ostalih plata”, dodao je Šatorović.
Očekuju rješavanja u narednom periodu. Smatraju i da teških posljedica poput masovih otpuštanja radnika nije bilo ni nakon povećanja minimalca. Prema podacima državne Agencije za rad i zapošljavanje iz maja, broj nezaposlenih je manji za 9 hiljada osoba u odnosu na prošlu godinu. Ipak, podaci Porezne uprave Federacije pokazuju preko 4 hiljade manje zaposlenih danas nego u decembru prošle godine. I prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje broj zaposlenih je manji za preko hiljadu osoba. I dok brojke zaposlenih i nezaposlenih brojimo u hiljadama, u stotinama hiljada brojimo one koji su za boljim životom otišli iz Bosne i Hercegovine. Razlozi često baš ekonomski.
“Imamo blago učešće ekonomskih faktora, iako je neko konvencionalno mišljenje da ekonomski faktori najviše vode tome da nam stanovnici napuštaju BiH”, istakao je Adnan Efendić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Ipak brojna istraživanja posljednjih godina ukazuju na to da je politička nestabilnost najviše doprinosi napuštanju države. A državni parlamentarci umjesto o stvaranju povoljne klime za život i rad više od 3 sata raspravljali su o neproporcionalnoj etničkoj zastupljenosti, na kraju bez ijednog usvojenog zaključka. Za razliku od toga u Ekonomsko socijalnom vijeću Federacije saradnjom su zadovoljni, ali očekuju i radnici i poslodavci uskoro ispunjenje obećanja o setu fiskalnih zakona. Prvenstveno Izmjene zakona o doprinosima, te fiskalizaciju koju očekuju na jesen.
“Prema nekim procjenama 9 milijardi prometa nije fiskalizovano, to vam je negdje oko miljardu i po PDV-a. Novi system fiskalizacije podrazumijeva da svako onaj ko radi, recimo govorimo sad o trgovačkim radnjama pod svom imenom uć na kasu i samim tim će i porezna uprava imat evidenciju”, smatra Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH.
Smanjenje mogućnosti rada bez fiskalizacije omogućilo bi tako veći priliv sredstava. Ono što je u narednom periodu uz ove zakone planirano je i novi Zakon o radu, ali i rješavanje problema penzionera, izmjene u radu trgovina nedjeljom koji bi bio omogućen vlasnicima malih trgovina. O svemu ovome će u narednom periodu. Dok i dalje radna snaga iz BiH odlazi, a potrebe nadomještaju strani radnici.
