Transparency International u BiH (TI BIH) osuđuje nastavak blokade rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH koja danas nije mogla održati sjednicu zbog nedostatka kvoruma, a radi se o nastavku prakse koja se dešava već godinama zbog političkog načina donošenja odluka u ovoj komisiji.
Na dnevnom redu su bili nacrti odluka o sankcijama protiv više funkcionera, uključujući i one protiv aktuelnog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i direktora Regulatorne Agencije za komunikacije (RAK) Draška Milinovića koje je TI BiH prijavio zbog sukoba interesa.
Prijavu protiv Nikšića TI BiH je podnio u oktobru prošle godine dok je obio poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, jer je njegov sin direktor preduzeća koje je poslovalo sa javnim preduzećem „Igman“ d.d. Konjic, što je jasno zabranjeno Zakonom o sprečavanju sukoba interesa BiH.
Situacija za Nikšića se nije promijenila ni prelaskom na funkciju premijera FBiH jer je ovakva praksa zabranjena i federalnim zakonom, ali od 2013. godine ne postoji nadležno tijelo kojem se može podnijeti prijava, a nova vlast je iz procedure povukla zakon koji bi riješio ovo pitanje.
Takođe postupak je pokrenut i protiv direktora RAK-a Draška Milinovića, a njega je TI BiH prethodno prijavio jer se nalazi na čelu Teniskog saveza Republike Srpske, koji je dobio milionske iznose sa više nivoa vlasti za izgradnju teniskih terena u Banjaluci iako je državnim funkcionerima zabranjeno da vode udruženja koja se finansiraju iz budžeta.
Komisija je danas imala i spremne nacrte odluka o sankcijama protiv poslanika SNSD-a Obrena Petrovića i bivšeg direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka.
Zanimljivo je da još nema odluke o prijavi TI BiH protiv Milorada Dodika, tadašnjeg člana Predsjedništva BiH koji je takođe prijavljen zbog situacije u kojoj su privatne firme članova njegove uže porodice poslovale sa državom.
TI BIH godinama insistira na usvajanju novog Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH koji bi između ostalog omogućio da nezavisna komisija utvrđuje sukob interesa, jer je sadašnja praksa političkog odlučivanja kroz članove koji većinom čine predstavnici Parlamenta pokazala da brojne odluke protiv uticajnih funkcionera nije moguće donositi zbog političkih blokada.
Osim što je rad Komisije na državnom nivou potpuno neefikasan i često blokiran, u FBiH se zakon ne primjenjuje, a Vlada FBiH je nacrt novog zakona povukla iz procedure, dok bi se u Republici Srpskoj ove sedmice trebao usvojiti zakon koji će praktično legalizovati pojavu sukoba interesa.
Takođe se aktivisti, novinari i organizacije civilnog društva koje ukazuju na sukob interesa izlažu riziku od krivičnog progona u Republici Srpskoj zbog “iznošenja ličnih i porodičnih okolnosti” javnih funkcionera čiji bliski srodnici posluju sa državom jer je izmjenama Krivičnog zakonika u RS ovo predviđeno kao krivično gdje istinitost tvrdnji nije relevantna.
Zbog toga treba podsjetiti da se BiH kroz proces evropskih integracija obavezala da će unaprediti zakonodavstvo o sukobu interesa i da ovo pitanje neće biti riješeno dok se god ne usklade zakoni na svim nivoima i ne uspostave nezavisna tijela za odlučivanje o sukobu interesa.
