Među pet zemalja s najnižom prosječnom godišnjom neto plaćom je Hrvatska s 12.330 eura.
Prema podacima objavljenim na mrežnoj stranici portala plata.ba, najplaćenije osobe u Federaciji BiH trenutno su zaposlene na radnom mjestu country manager – viši menadžment s obzirom na to da njihova plaća iznosi 5022 KM.
Na drugom mjestu su zaposleni na pozicijama generalnog direktora (viši menadžment) s mjesečnim primanjima u visini od 4188 KM, slijedi IT direktor (viši menadžment) s plaćom od 4089 KM te leasing direktor (leasing) s 4008 KM. Prema podacima portala plata.ba, među plaćenijim zanimanjima su i IT arhitekt (IT softver) s plaćom od 3864 KM, lead developer (IT softver) s 3739 KM, menadžer tvornice (viši menadžment), čija plaća iznosi 3708 KM, direktor prodaje (viši menadžment) s 3682 KM, ekonomski/financijski menadžer (viši menadžment), čija je plaća 3495 KM, te marketinški direktor (viši menadžment) s mjesečnom plaćom od 3401 KM. S druge strane, prema podacima istog portala, zaposlenici s najmanjom mjesečnom plaćom su obućari u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji, čija je plaća 644 KM. Nekoliko maraka veću plaću od njih, odnosno 650 KM, prema podacima spomenutog portala, imaju krojači u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji, dok je plaća šivača u istoj toj gospodarskoj grani tek 667 KM. Prema istim podacima, čistač, odnosno osoba koja obavlja pomoćne i niskokvalificirane poslove, ima plaću od 720 KM, a portir, osoblje za pružanje informacija, odnosno oni koji rade na pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima 772 KM, dok je plaća higijeničara u medicini, farmaciji ili veterini 827 KM. Njegovatelj starijih osoba ima mjesečnu plaću u visini od 833 KM, a rezač tkanine u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji 834 KM. Plaća pakera – osobe koja radi u proizvodnji je 845 KM, a domara u školi 859 KM.
Neka ranija istraživanja pokazala su da najveći broj stanovnika Bosne i Hercegovine mjesečnu plaću od 2000 KM smatra dovoljnom za život uzevši u obzir svakodnevna poskupljenja gotovo svih proizvoda i usluga. I takva plaća pod uvjetom da samo jedna osoba radi u četveročlanoj obitelji nedovoljna je za pokrivanje potrošačke košarice koja iznosi 3000 KM.
Plaće po državama
Prosječne plaće u Europi uvelike variraju. Zemlje sjeverne i zapadne Europe imaju najveće prosječne neto plaće, dok zemlje istočne i južne Europe bilježe znatno niže brojke. Euronews Business napravio je analizu na osnovi podataka Eurostata za 2023. godinu. Švicarska je na vrhu liste s prosječnom godišnjom neto plaćom od 85.582 eura, što je znatno više od bilo koje druge zemlje u regiji. Slijede Island i Luksemburg s prosječnim godišnjim neto plaćama od 53.885 i 49.035 eura, respektivno. Godišnje neto plaće iznad 45.000 eura imaju u Norveškoj i Nizozemskoj. Europski prosjek je 28.217 eura. Zemlje poput Francuske (31.481 €) i Švedske (33.926 €) neznatno premašuju prosjek EU-a, dok su druge, uključujući Italiju (24.207 €) i Španjolsku (23.568 €), ispod njega. S druge strane spektra, zemlje poput Turske i Bugarske prijavljuju najniže prosječne godišnje neto plaće, od 8968 i 9355 eura, respektivno. Zemlje istočne Europe kao što su Rumunjska (11.105 eura) i Mađarska (12.456 eura) također su na dnu liste. Među pet zemalja s najnižom prosječnom godišnjom neto plaćom je Hrvatska s 12.330 eura. Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini? Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 1263 KM ili 678 eura. Dakle, prosječna godišnja neto plaća u BiH lani je iznosila 15.156 KM ili 8136 eura. Dakle, prosječna godišnja neto zarada u BiH 20.000 eura je manja nego u Europskoj uniji. S druge strane, cijene proizvoda u prošloj godini u Bosni i Hercegovini iznosile su 85 posto od prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU zaduženog za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći”, razina cijena u skupini “hrana i bezalkoholna pića” u prošloj godini u BiH iznosio je 85 posto od prosjeka Europske unije. Prema istom izvoru, u Bosni i Hercegovini je razina cijena 58 posto europskog prosjeka. Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u priopćenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama koje se prikupljaju za oko 2000 usporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda. Nekada su zaposleni sa srednjom stručnom spremom činili srednji sloj društva. To je značilo da ne moraju razmišljati o hrani i računima, ali i da mogu sebi priuštiti nešto više – odmore, odlaske na koncerte, kazališne predstave. Danas je život drastično drugačiji. Srednji sloj u BiH praktički je nestao, a život se sveo na puko preživljavanje. Plaće u 10 godina porasle su 505 KM, a potrošačka korpa za 1105 KM.
