Prije nekoliko dana iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH izjavili su kako neradna nedjelja nije izazvala očekivane negativne ekonomske posljedice, već je praktično redistribuirala promet na druge radne dane. Jasmin Avdić, poduzetnik iz Sarajeva, te vlasnik firmi Elegance i Fashion Team, ne dijeli mišljenje sa predstavnicima Sindikata. On za naš list iznosi svoje viđenje cjelokupne situacije, te objašnjava moguće ekonomske posljedice ovih zakonskih izmjena.
Skuplja roba
Avdić je vlasnik firmi Elegance i Fashion Team. Elegance posluje na bh. tržištu posljednjih 20 godina, a kompanija je uspjeh cementirala sticanjem prava na franšize kao što su U.S. Polo Assn, Cacharel, te američki UCLA. S druge strane, Fashion Team raspolaže brendovima kao što su Calvin Klein, Tommy Hilfiger, Replay, Boss, Hugo, te PINKO.
Poslovnice imaju u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, te internet-trgovine za ove zemlje, uz dodatak Crne Gore. U Bosni i Hercegovini zapošljavaju približno 100 radnika, dok ih u cjelini ima oko 300.
Set zakona, koji uključuje i neradnu nedjelju, donosi mjesec i pol dodatnih neradnih dana u godini koji idu na trošak firme, dok istovremeno, u skladu sa Zakonom o minimalnoj plati, minimalni lični dohodak raste.
– Ovakva situacija u Federaciji BiH mnoge maloprodajne lance stavlja u izuzetno težak položaj, gdje nisu u mogućnosti isplatiti plate ili zadržati radnike uopće, ističe Avdić.
Sarajevo posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Turisti koji očekuju ili su navikli da sve radi nedjeljom. Ipak, Sarajevo nedjeljom ne živi, ističe Avdić
Bilans firme je tako vrlo teško održan na nivou u poređenju sa 2023. godinom. U skladu s tim, u 12. mjesecu 2024 nisu uspjeli ostvariti ciljeve poslovanja. Također, već u prvom mjesecu od uvođenja neradne nedjelje firma bilježi drastičan pad prometa, te samim time i gubitak za firmu koja plaća približno 300 radnika.
– Kupci ovo najbolje mogu osjetiti po cijeni robe koja odmah postaje skuplja, kaže Avdić.
Jedna od fundamentalnih grešaka istraživanja koje je Sindikat proveo jeste mjerenje prometa bez prilagodbe na inflatorne trendove.
– Mjerenje prodaje vrši se po artiklu, a ne ukupnom prometu zbog prilagodbe podataka inflacije. U skladu s tim, bilježimo pad, koji nije prikazan bez prilagodbe podataka u skladu sa trendovima inflacije, napominje Avdić.
On se, također, osvrnuo na podatak Sindikata o raspodjeli prometa na ostale dane. Kako kaže, to je podatak koji nije niti najmanje mjerodavan, jer se u obzir ne uzimaju takozvani nenadoknadivi gubici prodaje, koji jasno ukazuju da raspodjela na koju se Sindikat poziva nije tačna.
Pozivajući se na statističke podatke, koji su također dostupni široj javnosti na službenoj stranici Federalnog zavoda za statistiku, od uvođenja neradne nedjelje, posao je izgubilo 15.000 ljudi, dok je u istom periodu zaposleno približno 10.000. To znači da je od uvođenja neradne nedjelje zabilježen porast nezaposlenosti u FBiH za otprilike 5.000 radnika.
Prije uvođenja spomenutih zakona, uslovi radnika u maloprodaji su bili: sedam sati rada dnevno uz pauzu, slobodan dan uz dogovor sa ekipom, godišnji odmor u skladu sa Zakonom o radu FBiH.
– Do sada se nijedan radnik nije žalio na uslove rada, s obzirom na to da svaki radnik ima obaveze koje mora završiti u toku radne sedmice, kazao je Avdić.
Ove obaveze uključuju papirologiju, institucionalne obaveze, posjete doktoru i ostale koje radnici nisu u mogućnosti vikendom da završe. Treba uzeti u obzir da nakon uvođenja neradne nedjelje potrebe radnika ostaju iste, ali se uslovi drastično mijenjaju.
– Radnici su primorani koristiti dane koji spadaju pod godišnji odmor, kako bi završavali druge privatne obaveze. Na taj način završe sa pet dana godišnjeg odmora, umjesto 15. Set zakona (neradna nedjelja, zabrana pušenja i minimalac) je pored pucnja u koljeno, pucanj i u kukove koliko poslodavcima, tako i radnicima. Za domaće privrednike je ovo katastrofa, upozorava Avdić.
On tvrdi da bi poslodavci radije dodatno plaćali rad nedjeljom, nego trpjeli posljedice neradne nedjelje.
Odbijenica za turiste
– Treba spomenuti i trend u porastu, a tiče se maloprodajnih lanaca. Veliki broj lanaca kasnije otvara, a ranije zatvara radnje, kako bi mogli otpustiti jednog radnika za kojeg smatraju da je višak. Veliki dio prometa u maloprodajnim lancima čine turisti. Tako, postoje tri aspekta turizma: lokalni, regionalni i svjetski, pojašnjava Avdić.
Lokalni turizam jeste dolazak ljudi iz Konjica, Olova, Travnika, Srebrenika, Kladnja itd, koji dolaze u shopping u Sarajevo, i to uglavnom onaj koji mogu obaviti isključivo nedjeljom, jer veliki broj ljudi radi subotom.
Regionalno govoreći, ljudi iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore dolaze i očekuju da poslovnice rade nedjeljom. Kako je u pitanju regionalni turizam, većina turista iz regije dolazi petkom navečer, subotu provode u razgledanju, te nedjeljom napokon imaju priliku za shopping. Shopping koji više nisu u mogućnosti praktikovati, te poslodavci tako bilježe nenadoknadiv gubitak.
