Tržište rada u Bosni i Hercegovini suočava se sa brojnim problemima. Izvoz u padu, bez digitalizacije, konkurentnost domaćih firmi na vanjskom tržištu je nemoguća. U istom periodu radnicima niske plate, a radne snage svakako nedostaje. Nadležni svjesni problema, najavljuju rješenja, ali do sada bez konkretnih promjena.
Više od 300.000 stanovnika Bosne i Hercegovine je na evidencijama službi za zapošljavanje. Zbog manjka radne snage fabrike se zatvaraju. Stopa izvoza pala je za 10%. Bez digitalizacije bh. firme ne mogu ostvariti konkurentnost na evropskom tržištu. Radne snage manjka, jer školstvo nije usklađeno s potrebama tržišta rada. Tako uvozimo strane građevinare, trgovce, ugostitelje. Najviše nam dolaze radnici iz Turske, Nepala, Bangladeša, Indije, Kine, Pakistana, Kuvajta i susjednih zemalja. Poslodavci se i tu susreću sa brojnim problemima.
“Procedure su spore, dugo traju od 6 do 9 mjeseci. Ne može poslodavac odgovarati ako mu radnik kojeg je angažovao iz neke druge zemlje pobjegne iz kompanije i ostavi ga, on je tražio radnika-ne migranta”, kaže Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Zbog toga traže Zakon o stranim radnicima. Poslodavci očekuju zakonske reforme i u oblasti socijalne politike. Nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih prošao je Zastupnički dom u Federaciji BiH. Glavni cilj je razdvajanje onih koji traže zaposlenje od onih koji su na birou iz drugih razloga.
“Trenutno imamo oko 260 hiljada nezaposlenih osoba na evidencijama službi zavoda federalnog za zapošljavanje, pretpostavlja se da je dvije trećine od tog ukupnog iznosa su osobe koje uopšte ne traže zaposlenje, nego se isključivo na evidencijama nalaze zbog zdravstvenog osiguranja“, ističe ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.
Zbog toga žele tokom javne rasprave razdvojiti zdravstveno osiguranje od Zavoda za zapošljavanje.
Primarno poslodavcima i radnicima je usvajanje seta fiskalnih zakona. Minimalna plata hiljadu maraka radnicima i smanjenje doprinosa poslodavcima ojačali bi domaće tržište rada. Sada bez konkretnog roka nade oslabile, kritike brojne, pa se radnici uzdaju u ponovno usvajanje uredbe za neoporezovano isplaćivanje jednokratne pomoći.
“Kada pričamo o minimalnoj plaći od hiljadu maraka, vjerujte mi svaka mlada osoba jedva čeka da napusti Bosnu i Hercegovinu“, smatra Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca KS.
Smanjenje doprinosa smanjilo bi budžet, barem na početku. Tako iz Vlade najavljuju i uvođenje online fiskalizacije. Slanjem računa u realnom vremenu bile bi smanjene malverzacije. Za uspostavljanje potrebno više mjeseci, jer sisteme za to moraju uskladiti i Porezna uprava i trgovci.
Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu FBiH Belmin Zukan pojašnjava kako su ovi zakonu velikim dijelom završeni, te da je i Zakon o online fiskalizaciji pri samom kraju.
Njegov kolega, zastupnik SBiH Admir Čavalić, s druge strane, tvrdi kako prema njegovim informacijama nije ništa urađeno po pitanju online fiskalizacije, koja je pretkorak, kao ni po pitanju fiskalnih reformi, koje je trebalo da isporuči ministarstvo financija. Kaže i kako ova pitanja nisu u fokusu rada Vlade FBiH kako za ovu godinu tako ni do kraja mandata.
Vlast najavljuje, opozicija kritikuje, a posla svakako mnogo. Zbog svih navedenih problema na tržištu rada potrebno je uz fiskalne zakone uraditi još mnogo toga.
