Od zemlje koja decenijama izvozi radnu snagu, i to onu obrazovanu, kvalificiranu i najproduktivniju, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla početi uvoziti radnike.
Mladi odlaze jer godinama rade na ugovorima na određeno i u strahu hoće li im taj ugovor biti produžen. Ako se tome dodaju niske plaće, u realnom sektoru najčešće minimalne, ne treba čuditi što oni najvredniji egzistenciju traže na Zapadu.
Minimalna plaća u FBiH nedavno je povećana na 543 KM, što je i dalje ispod svakog egzistencijalnog minimuma. Sindikati se zalažu da minimalna plaća bude barem 1.000 KM, ali za sada od takvog povećanja nema ništa.
Uvoz radne snage: Šta bi to moglo značiti u praksi?
S druge strane, poslodavci su u panici i tvrde da im nema ko raditi, iako podaci iz marta ove godine pokazuju kako je na evidencijama nezaposlenih u BiH čak 377.126 osoba.
Zbog straha da će ostati bez radnika, poslodavci se bore za to da im se odobre kvote za uvoz radne snage. Postavlja se pitanje šta bi to moglo značiti u praksi? Hoće li dolazak stranih radnika, a prema dosadašnjoj praksi oni dolaze iz zemalja u razvoju, oboriti ionako nisku cijenu rada te još više potaknuti radnu snagu iz BiH da sigurnost traži u EU?
O ovoj gorućoj temi razgovarali smo sa Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruženja poslodavaca FBiH.
“Migracije su jako utjecale upravo na tu situaciju. Prije nekoliko dana imao sam sastanak sa predstavnicima IOM-a. Rekli su mi dvije interesantne stvari. Prva od njih je da oni ne gledaju na migracije negativno te da je to generalno dobra pojava. Migracije su proces koji se odvija i koji je jako teško zaustaviti. Ovo sve govorim jer upravo migracije mogu imati veliki značaj za privredu, privredne snage. Građani moraju da znaju da privredi nedostaje ozbiljan broj radnika. Ukoliko bi se omogućila brža procedura, preko noći bi se bez problema zaposlilo 20 hiljada ljudi. Imam informacije da samo općini Gradačac nedostaje 1.500 radnika, a gdje su sve druge općine? Mislim da je jedina opcija uvoz radne snage”, kazao je Smailbegović.
Dodaje kako je najveći problem to što vlasti nisu ništa uradile kako bi liberalizovale uvoz deficitarne radne snage.
Smailbegović: Neko mora raditi
“Mislim da je to goruće pitanje. Dakle, govorim o uvozu radnika koji nam nedostaju. Ne radi se o tome da mi želimo jeftinu radnu snagu, nego dostupnost radne snage. Bojim se da će naša ekonomija stagnirati ili ići unazad, a sve se to može desiti samo zbog nedostatka radne snage”, istaknuo je Smailbegović za Raport.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH navode kako je u zemljama Evropske unije odavno trend uvoza radne snage, te da sada to dolazi i u našu zemlju.
“Recimo, u jednom periodu radnici u Sloveniji nisu htjeli da rade određene poslove, prije svega tehničke i one poslovi koji su opasni po zdravlje. Naravno, ni uz sve mjere zaštite. Naši radnici će početi birati radna mjesta na kojima žele da rade. Ja na to uopće ne gledam negativno. Mislim da je to dobro jer smo došli u situaciju da ljudi biraju. S druge strane, postoji i to da neko mora to da radi. Pratimo situaciju i gledamo koje su to regije, ali i ljudi koji žele da rade određene poslove. Trenutno imamo simboličan broj uvezene radne snage. Pretežno se tu radi o stranim firmama koji dovode svoje radnike. Dolaze pomalo iz Turske, Albanije, ali moramo se otvoriti za daleke zemlje poput Indije, Pakistana, Bangledaša, Filipina…”, kazao je Smailbegović za Raport.
S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata BiH navode kako je ovo samo način da se radnicima u BiH umanje primanja.
U razgovoru za Raport Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je nekoliko razloga zbog čega sve više poslodavci teže da uvoze radnu snagu.
“Nažalost, poslodavci u BiH umjesto da povećaju plate našim radnicima, koji su izuzetno sposobni i marljivi, kao takvi su prepoznati širom Evrope, na svaki mogući način pribjegavaju tome da dobiju na što lakši i brži način radne dozvole. Onog momenta kada to zaživi, poslodavci i vlast će shvatiti da su na velikom gubitku”, tvrdi Šatorović.
Šatorović: Poslodavcima je najvažniji profit
Kaže da je ovo samo još jedan pokušaj da ne dođe do povećanja minimalne plaće.
“Poslodavcima je najvažniji profit, a vlast pod svaku cijenu želi da ošteti građane. Oni stvaraju nelojalnu konkurenciju. Vrijeme će pokazati da će se ovo obiti o glavu i njima, ali i Bosni i Hercegovini. Imat ćemo manje proizvodnje lošijeg kvaliteta. Našim radnicima se na ovaj način pokušavaju umanjiti primanja i još ih više stimulišu da idu raditi u druge zemlje gdje će biti cijenjeni, poštovani, a bolje plaćeni”, istaknuo je.
Šatorović na koncu kaže kako u svim zemljama postoji zaštita domaće radne snage, a da takav slučaj nije u BiH.
“U drugim zemaljma nemoguće je dobiti radnu dozvolu ukoliko država ima dovoljno takvih radnika na evidenciji za zapošljavanje. Naši poslodavci uz podršku izvršne vlasti pokušavaju na svaki način pronaći modalitet kako da ne povećaju plaću radnicima i učine im život još težim”, zaključio je Šatorović.
