Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci povećan je uvoz, ali i izvoz kože, krzna, tekstila i proizvoda od tekstila.
Kako se navodi u ovim podacima, u prvoj polovini 2022. godine uvezeno je kože, krzna, tekstila i proizvoda od tekstila za 1.168.266.157 KM.
“U istom periodu ove godine izvezeno je ovih proizvoda vrijednosti 896.380.468 KM”, stoji u podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, u prvoj polovini prošle godine uvezeno je kože, krzna, tekstila i proizvoda od tekstila za 941.880.843 KM, a izvezeno je za 739.566.531 KM.
“Porast uvoza ovih proizvoda je za 24 odsto, dok je porast izvoza za 21 odsto”, stoji u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.
U ovoj analizi piše da sektor tekstilne industrije u ukupnom izvozu BiH učestvuje sa 9,7 odsto, a u ukupnom uvozu sa 8,4 odsto.
“Vrijednosno najviše, oko 47 odsto ukupnog izvoza ove industrijske grane, čini izvoz obuće, kamašne i istih u vrijednosti od 422,6 miliona KM. Uglavnom je to obuća s vanjskim đonovima od gume i plastične mase u izvoznoj vrijednosti od 150,7 miliona KM, a najviše se izvozi u Italiju”, piše u analizi.
Dodaje se da u uvozu vrijednosno prednjače odjeća i pribor za odjeću, obuća – kamašne i sirova koža.
“Od odjeće i pribora za odjeću najviše uvozimo kostime, komplete, jakne, sakoe, haljine, suknje u vrijednosti od 40 miliona KM, a najviše iz Turske, Srbije i Njemačke”, navodi se u analizi STK BiH.
Ekonomista Igor Gavran smatra da su razlozi povećanja uvoza i izvoza u tekstilnoj industiji ove godine velika potražnja za kožom, krznom i tekstilom, ali i oporavak tržišta od pandemije virusa korona.
“Kada je oporavak od pandemije u pitanju, nije to samo oporavak proizvodnje, nego i generalno vraćanje života u normalnije tokove, a samim tim je više kretanja, putovanja i prilika za korištenje nove odjeće i tako je veća i tražnja. Mislim da još jedan faktor igra ulogu, a to su poremećeni lanci snabdijevanja i povremeni prekidi proizvodnje ili transporta na nekim područjima gdje se inače proizvode velike količine ovih proizvoda, prije svega u Kini”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
Dodao je da je u svakom slučaju domaća industrija odjeće, obuće i drugih tekstilnih proizvoda jako značajna i razvijena.
“Nažalost, riječ je o velikim poslovima unutrašnje obrade i minimalnim ili nikakvim korištenjem domaćih sirovina i nedovoljno domaćih brendova pa korist koju od toga ostvarujemo je relativno mala. Naravno, velika je korist od velikog broja radnih mjesta, ali ovi su radnici uglavnom minimalno plaćeni za težak i vrijedan rad”, zaključio je Gavran.
