“Izmijeniti zakone o koncesijama!” poziv nevladinih organizacija javnim organima vlasti Bosne i Hercegovine. Koncesije, dozvole za korištenje javnih dobara za privatni biznis, trebale bi biti ishodovane u javnom interesu. Kako je prikazano u nedavnoj analizi nevladinih organizacija Arnika i Koalicije za zaštitu rijeka, ovo nije slučaj u Bosni i Hercegovini, gdje vlasti izdaju koncesije za štetne projekte malih hidroelektrana koje narušavaju prirodu i prava lokalne zajednice, dok se građani ništa ne pitaju. U velikom broju slučajeva javno neodobravanje rezultiralo je skupovima i sukobima. Svaka osoba može da podrži inicijativu pridruživanjem javnom pozivu.
Prije nego se koncesije izdaju za gradnju hidroelektrana, javnosti bi trebalo biti omogućeno da komentira iste i njihova mišljenja bi se trebala uzeti u obzir, kao što je slučaj sa drugim procesima donošenja okolišnih odluka. Čak šta više, općine bi trebale imati ključnu ulogu u procesu, kroz npr. organiziranje javnih rasprava „Mi pozivamo sve građane koji mare za svoje rijeke da se pridruže javnom pozivu zahtjevajući izmjene zakona o koncesijama“ kaže Zuzana Vachunova iz češke organizacije Arnika.
„Radi postizanja potpune transparentnosti i participativnosti građana u procesu donošenja odluka o koncesijama, neophodno je izmijeniti postojeće zakone o koncesijama iz temelja, odnosno usvojiti nove zakone na svim nivoima. U suprotnom, u skladu sa postojećim zakonima o koncesijama država ima pravo da “rasproda” prirodne resurse, proglašavajući javni interes bez saglasnosti građana, te na taj način se nanosi nepopravljiva šteta kako okolišu, tako i lokalnom stanovništvu koje u većini slučajeva egzistencijalno ovisi o prirodnim resursima koje država preda u ruke koncesionarima”, rekla je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru Sarajevo.
U Republici Srpskoj Bosne i Hercegovine kao ponuđeno rješenje od nevladinih organizacija jeste da se izmijeni postojeći Zakon o koncesijama na način da se omogući participacija javnosti i aktivno učešće općina. Koncesije bi se trebale tretirati pod okriljem Zakona o upravnom postupku, kao javno-pravni ugovor.
„Danas organi vlasti daju koncesije privatnicima bez bilo kakvog usvojenog plana i programa, najčešće omogučujući im da profitiraju na uništavanju životne sredine. Javnost sve više otvoreno izražava svoje nezadovoljstvo protiv takvih odluka organi vlasti koji često ignorišu glas javnosti, pravdajući dodjele koncesija javnim interesom. Iako se koncesije smatraju javnim interesom u službi građana, javnost je u ovom odnosu izostavljena i nema pravo osporavanja štetnosti koncesionog ugovora u sudskom postupku“, komentira nezavisni pravnik Ratko Pilipović.
Postojeći zakoni u Federaciji BiH ne pružaju javnosti mogućnost da participiraju u procesu donošenja Dokumenata politike o dodjeli koncesija. „Neophodno je usvojiti nove zakone o koncesijama koji će omogućiti učešće javnosti u skladu sa principima Aarhuske konvencije“ dodaje Nina Kreševljaković.
“Prvi korak koji mora biti preduzet odmah: izmjene Zakona o koncesijama u skraćenom postupku, tako da ishodovanje koncesija za štetne male hidroelektrane bude zaustavljeno“ dodaje Kreševljaković.
Na nivou BiH i Brčko Distrikta neophodno je sačiniti i usvojiti novi Zakon o koncesijama koji će uključiti javnost u politike dodjele koncesija i uključiti općine u pripremi i izradi Dokumenta politike o dodjeli koncesija.
Brojni slučajevi javnih skupova i protesta rezultat su trenutne nedemokratske politike. „Zahvaljujući činjenici da građani nisu informirani o koncesijama, ne mogu adekvatno i blagovremeno reagovati, što je recimo u Kruščici dovelo do protesta, skoro 2 godine blokada mosta i čak nasilja od strane policije“, naglašava Vachunova.
„Unaprijeđene politike mogu spriječiti buduće sukobe između lokalnog stanovništva, investitora i države i pomoći u korištenju prirodnih resursa na razumnije načine“, zaključuje ona.
