Što je, evolucijski gledano, poanta brade? Djeca, žene i cijela četa muškaraca žive sasvim dobro i bez nje. No prošetate li ovih dana ulicom naići ćete na brade svih veličina i oblika, od precizno “dizajniranih”, preko slijepljenih brkova do hipsterskih brada, piše BBC.
Kada zamijetimo da neki muškarac pazi na svoj izgled, mogli bismo olako zaključiti da samo traži partnericu. No najnovije istraživanje pokazuje da su brade, bar djelomično, evoluirale kako bi muškarci koji ih nose povećali svoje šanse u odnosu na konkurenciju.
U usporedbi s mužjacima i ženkama brojnih drugih primata, muškarci i žene se u prosjeku međusobno jako razlikuju, zahvaljujući među ostalim i dlakama na licu.
Objašnjenje je u evoluciji kroz seksualnu selekciju, odnosno u procesu koji daje prednost svojstvima koje povećavaju šanse za parenje.
No zanimljivo je da žene nisu baš jako zainteresirane za brade. Dok neke studije pokazuju da žene vole brade od dva, tri dana ili duže, druge kažu da im je draži “čisti izgled”. Zbog toga se ne može jednoznačno zaključiti da su brade evoluirale zbog toga što privlače žene.
Stručnjaci stoga kažu da bi odgovor mogao biti u drugoj vrsti spolne selekcije. Za reprodukciju nije dovoljna samo atraktivnost, već se prigoda za parenje dobiva kroz natjecanje s drugim pripadnicima vlastita spola. Samozatajni, tihi lik iza šanka nema nikakve izglede u odnosu na dominantnog, samouvjerenog muškarca. I postoje dokazi da su se brade razvile upravo kako bi muškarcima pomogle da lakše osvoje partnericu.
Brada zapravo nije neraskidivo povezana s razinom testosterona. Naprotiv, brojne studije pokazuju da i žene i muškarci bradate ljude doživljavaju kao starije, jače i agresivnije od drugih. A dominantni muškarci imaju više šansi za reprodukciju jer plaše suparnike i tjeraju ih da ostanu po strani.
To je nešto što “drži vodu” i u moderno doba i ranije u ljudskoj povijesti. Dominacija je prečac za priliku za parenje, a genetska istraživanja pokazuju da osam posto današnje muške populacije u Aziji potječe od Đingis-kana i njegove obitelji. Taj bradati vojskovođa osvojio je gotovo cijelu Aziju i pridonio uvjerenju da su bradati muškarci dominantniji.
Brada nije jedino što pridonosi dominaciji, isto je s glasom. Ljudi radije glasuju za ljude dubokog glasa, a kada se dva muškarca oko nečega natječu skloni su sniziti ton kako bi pokazali da su dominantniji u odnosu na suparnika, pokazala su istraživanja.
Slično je i s tijelom. Muškarci u prosjeku vjeruju da trebaju biti mišićaviji nego što žele žene, dok žene u prosjeku smatraju da trebaju biti mršavije nego što zapravo žele muškarci.
Ljudi nisu uvijek uspješnji u procjenjivanju onoga što privlači suprotni spol, što se djelomično može pripisati instinktima da se svlada konkurencija i privuče partner.
Većina tih istraživanja provedena je u zapadnjačkoj populaciji. Upotreba šminke, tjelesna građa, pa čak i sposobnost da se pušta brada razlikuju se od jednog dijela svijeta do drugog, što znači da bi se negdje drugdje mogli dobiti drugačiji rezultati.
No poanta je u tome da, bilo da je riječ o bradi ili nečemu drugom, postoji obrazac po kojemu zahtjevi za konkurentnošću dovode do razlika u izgledu. Mislite li da svima uvijek možete ugoditi? Varate se.
