Srpska pravoslavna crkva i svi pravoslavni hrišćani obilježavaju danas Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti, posvećen sahrani Isusa Hristosa i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje.
Prema predanju, Hristos je na Veliku subotu tijelom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Hristos je prema vjerovanju Veliku subotu proveo u Hadu (podzemlju), zbog čega vjernici taj dan provode u molitvi i tišini.
U subotu po raspeću na Veliki petak, prema predanju, dođoše prvosveštenici i fariseji kod rimskog prokuratora Pontija Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba. Ovo su uradili zato što su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti njegovo tijelo, kako bi narod povjerovao da je Isus vaskrsao kao što je najavljivao.
“Posle tri dana ustaću” (Mt. 27, 63). “Reče im Pilat: Imate stražu, idite utvrdite kako znate. A oni otivši utvrdiše grob sa stražom i zapečatiše kamen” (Mt. 27, 65-66).
Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred Hristovim grobom, uz kađenje i držanje sveća, vrši se slika Hristovog pogreba.
Na Veliku subotu se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, kojom počinje Vaskrsenje.
