Iz Centra su podsjetili da je zadnja policijska reforma u Bosni i Hercegovini (BiH), a samim tim i u FBiH, provedena davne 2008. godine
Organizacija Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva oglasila se u vezi pitanja sigurnosne reforme, predlažući čak ukidanje kantonalnih policija.
Smatraju da sigurnosne prijetnje i izazovi poput femicida, maloljetničkog nasilja, migracija ili raznih formi organizovanog kriminala znatno prevazilaze mogućnosti i kapacitete rascjepkanog sigurnosnog prostora u FBiH, navode iz Centra za sigurnosne studije.
Iz Centra su podsjetili da je zadnja policijska reforma u Bosni i Hercegovini (BiH), a samim tim i u FBiH, provedena davne 2008. godine te je, uprkos određenim poboljšanjima, uočljivo da ne može odgovoriti modernim izazovima s kojima se suočavaju ne samo lokalne zajednice, već i države i širi regioni. Djelovanje i preustroj novih kriminalnih grupacija ozbiljno narušavaju sigurnost građana i vladavinu prava, ali i zaštitu ljudskih prava i sloboda u demokratskim društvima što neminovno zahtijeva i adekvatnu reakciju nadležnih struktura vlasti.
“Saradnja između kantonalnih policijskih struktura nije na zadovoljavajućem nivou pa se nameće potreba za redefinisanjem policijske strukture u FBiH. Nedostatak hijerarhijske podređenosti i efikasne subordinacije svakako su u vrhu manjkavosti postojećeg sistema policijske organizacije, jer kantonalne policije djeluju skoro potpuno samostalno u sprovođenju svojih poslova i zadataka”, navodi se u saopćenju.
Postojeći oblici saradnje su neadekvatni i spori, često bazirani na diskrecionim odlukama rukovodilaca, pa operativni radnici ponekad moraju pribjegavati neformalnoj personalnoj komunikaciji kako bi preduprijedili postojeće normativne nedorečenosti. Granice nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i kantonalnih ministarstava je ponekad teško odrediti pa je tako zakonom predviđeno da se u meritum sukoba mora uključivati i Ustavni sud FBiH.
Navode da su određeni iskoraci učinjeni u praksi pa je tako uspostavljen jedinstveni sistem izvještavanja i statističke obrade podataka po standardizovanoj metodologiji, kao i zajedničke elektronske baze podataka. Donesena je, između ostalog, i Instrukcija za provođenje istraga, ali nailazi se na poteškoće u praktičnoj implementaciji jer su, ipak, zakonske norme pravno obavezujuće kao primarni izvor prava u odnosu na ovakve i slične sporazume.
“Stoga se i nameće potreba za kvalitativnom analizom koja bi, u interesu građana, vodila ka racionalnijoj i efikasnijoj organizaciji uposlenika koji obavljaju iste ili slične poslove, odnosno modernijem i znatno efikasnijem organizovanju policijskih struktura u FBiH”, saopćili su iz Centra.
Tvrde kako polazna osnova za reformu policije može poslužiti prijedlog po kojem bi FBiH bila nadležna za finansije i zakonodavstvo, a da se operativnim poslovima bave lokalne policijske strukture organizovane u pet policijskih oblasti.
“Moderni menadžment je neophodan, navode, za efikasno strateško upravljanje i planiranje poslovima sigurnosti te donošenje odluka u kriznim situacijama s kojima se suočavaju građani i društvo. Svako unaprijeđenje postojećeg sistema značit će više sigurnosti za građane, ali i funkcionalniju saradnju i organizaciju unutrašnje sigurnosti u BiH koje su, posebno u obavještajno-analitičkom djelovanju, neophodne za učinkovitu međunarodnu razmjenu informacija i sveobuhvatan odgovor na nove kriminogene pojave”, zaključuju u saopćenju.
