Sve je duža lista onih koji smatraju da fiskalni zakoni u predloženoj formi neće donijeti rasterećenje privrede i rast plata radnicima
O rasterećenju privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine priča se godinama. Više od šest godina poslodavci i ekonomisti apeluju na federalnu izvršnu vlast da se donesu novi zakoni o porezu na dohodak i doprinosima, jer su postojeći skrojeni tako da privreda u ovom entitetu nema ambijent za normalno poslovanje.
Da biste normalno poslovali morate imati i zadovoljne i sretne radnike, a ne možete ih imati ukoliko im isplaćujete niske plate. A niske plate značajan broj poslodavaca isplaćuje upravo iz razloga što je aktuelnim fiskalnim zakonima nametnuto poresko opterećenje koje se teško može pronaći bilo gdje u Evropi.
Neprihvatljivo veliki nameti
Prosječna plata u Federaciji BiH je oko 1100 KM, a da ona nije realno stanje u društvu pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH koji kažu da oko 70 posto radnika prima platu ispod 650 KM (ne računajući topli obrok i prijevoz).
Dakle, plata od 1000 KM je mnogima samo san, a iz Saveza samostalnih sindikata traže upravo da minimalna plata bude 1000 KM. Jedan dio tog Saveza ipak traži da minimalna plata bude 70 posto prosječne, što bi bilo negdje oko 720 KM.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH su već ranije kazali kako mnoge firme ne bi izdržale toliki iznos minimalne plate bez suštinske reforme fiskalnih zakona, koja bi na istinski način rasteretila privredu.
Da nije za povećanje minimalne plate bez izmjene fiskalnih zakona, nedavno je za Oslobođenje kazao i federalni premijer Fadil Novalić.
“Ja apsolutno podržavam povećanje minimalne plate, posebno jer su naši građani i radnici izloženi pritisku inflacije. Međutim, ne podržavam rast minimalne plate u uslovima u kojima i dalje imamo neprihvatljivo velike troškove rada, jer ćemo tako uništiti radna mjesta, doliti ulje na vatru kada je u pitanju inflacija i dovesti do rasta javnih prihoda koje jednostavno ne želim”, kazao je premijer Novalić.
No, premijer je zaboravio ključnu stvar. Na neprihvatljivo velike troškove rada se upozorava godinama. Nije prošla sedmica kada ekonomski stručnjaci, privrednici i novinari nisu upozoravali na ovaj neprihvatljiv odnos prema privredi i radnicima.
Ipak, za to što nemamo usvojene kvalitetne fiskalne zakone premijer je odlučio okriviti federalne parlamentarce.
“Parlament je prava adresa za pitanje zašto ovako važni zakoni koji su još prije četiri godine utvrđeni na Vladi i upućeni u parlamentarnu proceduru još nisu usvojeni. Čini mi se da je ovdje nedostajala hrabrost ostalih aktera da ovu ključnu reformu provedemo do kraja”, rekao je Novalić.
Zašto zakoni nisu usvojeni i da li je u zakonodavnom dijelu vlasti bilo politikanstva pitali smo i same parlamentarce.
Elvir Karajbić, zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH za Buku kaže da premijer Novalić već sedam godina živi u paralelnom svijetu.
“Kada se on probudi iz zimskog zna, mi ne znamo da li je on u jednom ili drugom svijetu. Kada govori o porezu na dohodak, premijer Federacije BiH ovim zakonom želi uzeti dodatnih 120 miliona KM iz džepova radnika, na način da je ukinuo tim prijedlogom poreske olakšice. Do sada smo imali poreske olakšice na djecu. Dakle, one porodice koje imaju više članova domaćinstva, odnosno one koje imaju više djece, one više gube ovim zakonom i zato se premijer FBiH zalaže. Došlo je do povećanja stope, ona više nije 10 posto, već je i nju povećao sa svojom vladom. Čak imamo i nevjerovatnu situaciju da se stipendije oporezuju preko određenog iznosa, a čak se oporezuju i naknade za volontiranje, ukoliko poslodavac isplati naknadu veću od 150 KM za mjesec dana”, ističe Karajbić.
Navodi kako se nacrtom zakona oporezuju i štete preko određenog iznosa.
“Ukoliko vi imate udes, i ukoliko je šteta malo veća, odnosno preko određenog broja prosječnih plata u Federaciji, i taj iznos se oporezuje. Po tom prijedlogu se čak oporezuju i naknade za eventualnu nesreću na poslu. Ukoliko se radnik povrijedi na poslu i ukoliko poslodavac želi da isplati naknadu radniku preko određenog iznosa, i to premijer i ova Vlada žele da oporezuju, što je nezabilježeno u svijetu. Oporezuju se čak i otpremnine koje radnik dobija kada odlazi u penziju. Dakle, to je jedan klasični pljačkaški kleptomanski pristup Vlade FBiH prema svim onim ljudima koji ionako teško žive i imaju niska primanja”, naglašava zastupnik SDP-a.
On konstatuje kako je za prohodnost zakona isključivo odgovorna vladajuća većina iz koje dolazi premijer.
“Ova Vlada ima dvotrećinsku većinu u Parlamentu Federacije BiH i nikada veća vladajuća većina nije postojala od mandata 18-22, tako da čak ni parlamentarci iz stranke kojoj pripada premijer se ne slažu s tim prijedlozima, kao ni parlamentarci iz drugih stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Zakon nikada nije došao u formi prijedloga kao tačka dnevnog reda, i najveći poraz bi svaki stanovnik doživio ukoliko bi ova dva zakona bila usvojena u ovom obliku, jer oni ne donose sreću ni poslodavcima ni radnicima, govori Karajbić.
Da se premijer trebao obratiti parlamentarcima iz vladajuće većine smatra i zastupnik Demokratske fronte Samer Rešidat.
“Pitajte premijera Fadila Novalića zašto oni nisu usvojili te zakone, s obzirom da imaju većinu u Parlamentu, kada su već tako dobri zakoni. Nas nema dovoljno da možemo bilo šta usvojiti. Ako smo se mi bavili politikanstvom, zašto onda njegova većina nije usvojila zakone bez nas. Zna se ko ima svoje ministre – SDA, HDZ, SBB i u novije vrijeme NiP. Ta većina ima 51 zastupnika uz ove preletače sa kojima mogu usvojiti”, kaže nam Rešidat.
Iako je čovjek iz privrede, Rešidat kaže da se za ovakve stvari treba pitati širi auditorij.
“I mi smo pitali Udruženje poslodavaca FBiH i poslodavci su rekli da se trebaju određene promjene napraviti vezano za te zakone. Ti zakoni su došli do vrata, ali ih je premijer Novalić povukao, i oni nikada nisu ušli u skupštinske klupe. Zakoni trebaju doživjeti neke promjene koje bi doprinijele olakšavanju privredi, poduzetništvu, malim preduzećima. Ali, s ovakvim zakonima kakvi jesu, ni sami predlagači nisu zadovoljni. Znate kad neko nije zadovoljan s onim što je predložio, onda on traži nekog drugog krivca. Isto kao kad je bio korona zakon, mi smo pisali i govorili da ne valja. Onda su ga oni usvojili i onda i oni rekli da ne valja, i da treba nešto mijenjati. E, tako vam je i s ovim zakonima”, riječi su zastupnika DF-a.
Nekad je i manje više
I mi smo ranije pitali poslodavce da li su zakoni koje je kreirala federalna Vlada zaista reformski, kako ih premijer predstavlja.
“Zakoni ni u kojem slučaju nisu reformski, ovdje se radi samo o drugoj definiciji obračuna osobnih dohodaka. Uzimajući prijevoz i topli obrok u bruto platu, povećati će se osnova za obračun penzija i to je jedino dobro za radnike. Ovi zakoni ne pružaju mogućnost poslodavcima da povećaju plate. Doprinosi za radnike s nižim platama će biti veći, dok će onima s većim platama biti manji, što znači da će realni sektor, pogotovo proizvodni, opet biti oštećen. Da bi zakoni bili reformski trebali bi doprinose smanjiti ispod 30 %, za što u Vladi neće niti da čuju. Mislim da je to velika greška, jer je nekad i manje više. Ovu razliku bi poslodavci mogli iskoristiti za povećanje plata”, kazala nam je ranije Snježana Kopruner, članica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Da su poslodavci apsolutno upravu smatra i Karajbić.
“Apsolutno su upravu poslodavci iz razloga što je oko 980 maraka prag, odnosno svi oni koji imaju manju plaću od 980 KM će biti dodatno osiromašeni, i manje novca će nositi kući po ovom zakonu. A za sve one koji imaju 1000, 2000, ili 3000 KM platu, ovaj zakon će biti povoljan. Nama treba zakon koji će one sa višim platama više oporezivati, a one ljude koji uopšte nemaju za egzistenciju, da uopšte ne budu oporezovani. Ova Vlada i premijer su obećali da će biti neutralni efekat, a ovdje nemamo ni n od neutralnog efekta”, podvukao je Karajbić, te konstatovao da Vlada nikada nije dostavila Parlamentu simulaciju ovih zakona, da se vidi kakve će efekte prouzrokovati.
I freelanceri su također imali mnogo primjedbi na nacrt zakona.
Naime, prema novim prijedlozima, freelanceri će za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako ne mogu koristiti te usluge. Također, povećava se doprinos za zdravstvo sa 4% na 13,5%, te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO u visini od 18,5%.
Sada nam ne treba neutralni fiskalni efekat
O navedenim fiskalnim zakonima ranije smo govorili i s ekonomskim stručnjacima.
Ekonomista Admir Čavalić prijedlog Vlade FBiH ocijenio je kao hajdučki serviran. On navodi kako je u tom prijedlogu došlo do povećanja poreza za freelancere, ali se istovremeno nije riješilo pitanje namjene tih sredstava.
“Konkretno, iako im se povećao porez, freelanceri bi i dalje ostali bez zdravstvenog osiguranja. Kada smo pitali Vladu zašto to nije uradila, odgovor je bio “da će se to raditi u hodu”. Ovo sve je vrlo čudno i neodgovorno, jer imali ste osam godina, a ovo je kao da ste jučer počeli raditi s ovim zakonima. Poslodavci su prošli put naveli da su prihvatili prijedloge samo zato što nema ništa drugo na stolu, u smislu kao bolje išta nego ništa. Zbog toga strahujem da sada, u jeku izborne godine, ne dobijemo opet neko iz vedra neba rješenje, bez ikakve analitike”, kazao nam je Čavalić.
Savjetuje Vladi kako se sada ne treba tražiti neutralan fiskalni efekat, “što se propovjeda zadnjih osam godina”.
“Sada ne treba neutralni fiskalni efekat, sad nam treba pozitivni fiskalni efekat, ali za privredu. Što znači zakonska rješenja koja će stimulisati poslodavce da daju više plate i koja će za to nagraditi poslodavce i radnike u smislu da se manje uzme od privrede, a ne neutralna ili čak negativna po privredu, kao što je bilo prošlo rješenje”, jasan je Čavalić.
