Danas je objavljeno kako Radni tim za izradu Plana reformi u Bosni i Hercegovini nije usvojio Nacrt reformske agende – a što je bilo potrebno kako bi Bosna i Hercegovina pristupila prvoj tranši Plana rasta koja vrijedi 70 miliona eura.
Objavljeno je kako predstavnici četiri kantona u kojima vlada SDA nisu dali svoju saglasnost na predloženi nacrt dokumenta. “Saglasnost na Nacrt reformske agende nisu dali Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton te Unsko-sanski kanton.
Zbog njihovog odbijanja, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije službeno podnijela Nacrt dokumenta Reformske agende”, objavljeno je. Kontaktirali smo premijera jednog od kantona i zatražili objašnjenje.
Za N1 govorio je Nezir Pivić, premijer Zeničkodobojskog kantona. On naglašava – dali smo uslovnu saglasnost i po prvi put imali priliku da kažemo neke stvari.
“Mi smo dali saglasnost i rekli ono što dosad nismo imali priliku reći. Nama je jučer popodne stigao dokument od 190 stranica i ostavljeno nam je bukvalno sat i po vremena da se o njemu izjasnimo. On je prethodno pripremano isključivo sa predstavnicima iz RS-a i predstavnicima iz Vijeća ministara. Taj dokument je u velikom obimu mijenjan i mi nismo imali priliku ranije vidjeti i neozbiljno je od nekoga očekivati da ga pregleda u sat i po, a pored toga tražite da naše izjašnjenje bude na način ‘uzmi ili ostavi’. Tražili smo dodatno vrijeme i rekli smo da smo svjesni interesa da idemo u tom pravcu, ali ne pod svaku cijenu i da se izlazi u susret svakoj želji, da RS diktira ono što želi, i da je to sve prihvaćeno, a naša sugestija nijedna da ne bude prihvaćena”, rekao nam je.
Tvrdi da su i pored toga smo pokazali racionalnost i rekli da prihvaćaju dokument, ali pod uslovom da se vrate ključne stvari.
“A te stvari su kasnije su izbačene, kao što je reforma koja se odnosi na imenovanje svih ustavnih sudija i da se odluke Ustavnog suda priznaju u cijeloj zemlji. Htjeli smo da se ide u pravcu vladavine prava, ali oni to nisu ostavili kao spornu reformu, nego su ih u potpunosti izbrisali. Zatim pravo veta u odlučivanju na državnom nivou, tražili su da se i to izbaci i u potpunosti je izbrisano. Pored toga, predstavnici iz RS su tražili da tamo gdje god piše ‘državni’, da se izbriše. Zatim pri uspostavljanju jedinstvenih registara na nivou BiH oni su tražili da ne postoje, već da postoje entitetski registri. Potom, kod tabela sredstava koji se dijele po kantonima i entitetima, pojedini kantoni (kao što su ZDK, Tuzlanski i drugi veći kantoni) su apsolutno izostavljeni, dok su drugi poput HNK i entiteta RS raspoređena većina tih projekata. Mi smo rekli da, ako je ovo nacrt za Plan rasta, da može biti poslan kao takav, ali uz uslov da se uvaže ove sugestije koje po meni ne bi trebale predstavljati nikome problem. Kao što vidite, imamo apsolutno uvažavanje RS-a, a mi nismo mogli nijednu primjedbu da imamo, tražili su isključivo da glasamo sa da ili ne. To je neodgovorno i nekorektno, uz nerazuman rok”, tvrdi Pivić.
O novonastalom problemu oglasio se i državni ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto rekavši kako je “nerazumno ponašanje” očekivano iz RS, ali ne i o SDA.
“Ne vjerujem dok ovo pišem, ali SDA je posredstvom svoja četiri kantonalna premijera odbila podržati plan reformi iz Plana rasta”, naveo je ministar saobraćaja BiH, Edin Forto na društvenim mrežama.
Podsjetimo, BiH je jedina zemlja regije koja nije pristupila ovom instrumentu, kojem je za BiH predviđeno čak dvije milijarde KM. Proces je usporavala činjenica da je BiH morala uskladiti 113 tačaka iz reformske agende, a dio tačaka uslovljavali su vladajući iz RS. Plan rasta sasvim je novi instrument Evropske unije namijenjen razvoju Zapadnog Balkana, a preduslove nije zadovoljila samo Bosna i Hercegovina.
