Strategija i Akcioni plan za sprječavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Kantonu Sarajevo predviđa da posjedovanje opojnih droga ne bude više krivično djelo, već da uđe u prekršajnu zonu.
– U okviru strateške mjere učinkovite kaznene politike mi smo propisali jednu aktivnost, odnosno upućivanje inicijative federalnim organima vlasti za izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva koje se tiču krivičnog djela posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga – kazala je u razgovoru za Fenu članica tima za izradu Strategije, profesorica na Fakultetu kriminlističkih nauka u Sarajevu Irma Deljkić.
Po njenim riječima, ta dekriminalizacija u stvari predviđa da posjedovanje opojnih droga ne bude više krivično djelo, već da uđe u prekršajnu zonu.
– Ovdje bih naglasila da se radi o dekriminalizaciji posjedovanja određene količine droge za vlastite potrebe bez namjere za njeno stavljanje u promet. To bi se odnosilo na sve vrste opojnih droga, gdje bi se onda jasno propisalo koje su to količine za svaku od droga dozvoljene kada je u pitanju njihovo posjedovanje. Kada je u pitanju korištenje, naravno da biste koristili drogu morate je posjedovati tako da je to povezano. Trenutno u Zakonu o javnom redu i miru u Kantonu Sarajevo korištenje opojnih droga je svakako propisano kao prekršaj – navela je Deljkić.
Pojašnjava da bi se jasno propisalo koje su to količine koje neka osoba može imati kod sebe za vlastite potrebe bez stavljanja u promet.
Intencija je da se izvrše izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva, da se rasterete policijski resursi koji su dosta usmjereni upravo na otkrivanje i dokazivanje posjedovanja, “a kada gledate sa druge strane kaznenu politiku u odnosu na to krivično djelo imamo veliki broj optužnica i veliki broj pravosnažnih presuda „gdje su izrečene niske zatvorske kazne te postoji značajan broj slučajeva zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi“.
– Zato smatramo da bi fokus policijskih resursa kada je u pitanju borba protiv zloupotrebe opojnih droga trebao biti na neovlaštenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga, odnosno targetiranju tržišta, tako da bi policijski resursi bili rasterećeni u pogledu ovoga krivičnog djela koje sada dominira u statistikama kako policijskim tako i pravosudnim – rekla je prof. Deljkić.
S druge strane, ukoliko je blaga kaznena politika troše se i resursi pravosuđa, a može doći i do stigmatizacije određenih osoba, njihovog bespotrebnog uvođenja u krivično pravosuđe, pogotovo kada su u pitanju maloljetne osobe.
– Tako da smatramo da je svrsihodnije da se ti resursi koriste za programe liječenja ili rehabilitacije – kaže prof. Deljkić.
Na kraju naglašava da bi uživaoci droga bili prekršajno kažnjavani, odnosno sve ovo ne znači da ne bi bili nikako kažnjavani.
– Još uvijek smo daleko od one politike koja je u Evropskoj uniji. Oni bi bili predmet kažnjavanja, ali prekršajnog, a ne krivičnog kažnjavanja – rekla je.
Pojasnila je da to ne uključuje samo novčane kazne, nego i zaštitne mjere kao što su oduzimanje vozačkih dozvola ili upućivanje na liječenje.
Visokoin.com / Fena
