Europska unija je do danas BiH dodijelila 46 miliona eura za projekte protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini, a od februara 2018. godine EU će poduprijeti ponovno ispitivanje ukupnih minski sumnjivih područja s 1,1 milion eura, kako bi se omogućilo tačno mapiranje.
Ova najava pristigla je u odgovoru povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu na pitanja Europske komisije o planovima kojima bi se pomoglo Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u procesu razminiranja u prosincu prošle godine, a kojim je koordinirala zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
Tako će se Bosni i Hercegovini pružiti ključni doprinos za razvoj i provedbu nove strategiju za razminiranje i izradili djelotvorniji projekti razminiranja, istaknuto je u odgovoru Komisije.
Kako je priopćeno iz Hrvatskog drvnog klastera, radi se o početku cjelokupnog procesa koji mora rezultirati pronalaskom ozbiljnih financijskih sredstava i prioritetnim položajem razminiranja u svim izmjenama i dopunama EU i nacionalnih programa za naredno razdoblje za što je potrebna visoka razina institucionalne i političke potpore.
Tu je i pitanje daljnje koordinacije i nadležnosti, jer se često razminiranje veže samo uz sektor regionalnog razvoja a ne uz resor poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, što je posljedica nedostatka relevantne europske prakse, jer se druge članice uopće nisu susretale s razvojnom i sigurnosnom problematikom razminiranja, navedeno je u odgovoru Komisije.
To je, dodaje se, i jedna od ključnih tema za koju će Hrvatska u 2018. trebati tražiti u Bruxellesu određena izuzeća i veći stepen razumijevanja Komisije jer su Hrvatski problemi s razminiranjem specifični.
Iz Hrvatskog drvnog klastera podsjećaju kako je u Bosni i Hercegovini, gdje šume i šumska zemljišta zauzimaju 53 posto površine, čak 120.000 hektara šumskih površina još pod minam.
Kada je u pitanju Republika Hrvatska, od oko 2 miliona hektara šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. gotovo 8 posto smatra se miniranim ili minski sumnjivim.
Procjenjuje se da je potrebno oko 600 milijuna eura kako bi potpuno uklonile mina iz šuma u Hrvatskoj.
Pitanje razminiranja intenzivnije je aktualizirano kroz posljednje tri godine prilikom održavanja stručne konferencije na šumi baziranog sektora u Bruxellesu, koje su se održavale u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i uz potporu zastupnice Marijane Petir.
Predstavnici Hrvatskih šuma i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije vrlo argumentirano kroz više navrata iznosili stajališta pred europskom stručnom javnošću, ali i pred predstavnicima Europske komisije i nizom zastupnika Europskog parlamenta.
U argumentaciji su sudjelovali i predstavnici Hercegbosanskih šuma (FBiH), koji na svom području imaju još izraženiji problem, koji je nemoguće riješiti bez većeg angažiranja EU i međunarodne zajednice.
U većini slučajeva, reakcije stručnog i političkog auditorija u Bruxellesu bile su prepune iznenađenja i nevjerice, jer nitko nije bio svjestan da u 21. stoljeću usred Europe nije moguće slobodno kretanje ljudi te da stanovništvo smrtno stradava od posljedica mina iz životnog okruženja, objašnjavaju iz Hrvatskog drvnog klastera.
