Šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr. Mirsada Mulaomerović izjavila je kako zadnjih nekoliko godina opada broj cijepljene djece, a pogotovo opada pokrivenost cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR cjepivo).
Po njezinim riječima, procijepljenost MMR cjepivom u FBiH pala je na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Doktorica Mulaomerović u razgovoru za Fenu ističe kako je najmanja pokrivenost MMR cjepivom zabilježena u prošloj godini.
– Cijepljeno je 11.843 djece u Federaciji BiH s prvom dozom MMR vakcine, što je znatno ispod zadanih ciljeva kako bi se ova bolest eliminisala – kazala je.
Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je usljed nedovoljnoga obuhvata MMR cjepivom u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije morbila. Prijavljeno je 5.103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizirano.
Dr. Mulaomerović smatra kako je pad pokrivenosti ovim cjepivom u Federaciji BiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje cjepivo može izazvati, kao i otporom koji se javio prema cijepljenju općenito u svijetu i kod nas, te djelovanjem raznih pokreta protiv cijepljenja.
Ona napominje kako je slab obuhvat vakcinom prouzrokovao pojavu velikih epidemija ospica, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama.
Također, Mulaomerović upozorava kako je nepovjerenje javnosti prema cjepljenju ozbiljno ugrozilo provođenje efikasnih protuepidemijskih mjera u slučaju nedavne velike epidemije morbila na našim prostorima, a moglo bi otežati i provođenje mjera u slučaju neke fatalnije epidemije.
Naredba Federalnoga ministarstva zdravstva
Federalno ministarstvo zdravstva ovih je dana donijelo naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu, s čijom se primjenom počinje sljedećeg tjedna.
Ova naredba se inače donosi svake godine, s tim što je ovogodišnja naredba pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjere koje se predviđaju u njoj.
Naime, ako se roditelji ne budu pridržavali propisa programa imunizacije, njihova djeca neće moći biti upisana u vrtiće, škole, kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili vakcinu bit će obavljana i kasnije pri zapošljavanju, stoji u naredbi.
Cjepljenje u evropskim zemljama
Kada je u pitanju praksa cijepljenja u europskim državama, ono je, pored BiH, obvezno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Malti.
U Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Cipru, Estoniji, Latviji i Litvi, roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu cijepljena.
U zadnjih pet godina u Sloveniji je 40 roditelja kažnjeno novčanim kaznama zbog odbijanja cijepljenja djece u slučajevima kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga.
U Crnoj Gori je, također, karakterističan trend odbijanja MMR cjepiva. Iz Instituta za javno zdravlje upozoravali su 2016. da se obuhvat sa MMR vakcinom smanjio s 90 na svega 64 posto.
Crnogorski sudovi za prekršaje su 2015. godine kaznili 12 roditelja s po 500 eura, zbog toga što su odbili cijepiti djecu.
Po podatcima hrvatskoga Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (morbili, rubela, parotitis – MRP) 2010. iznosio je 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebice u Dalmaciji.
U Srbiji je, prema izvještaju tamošnjeg ministarstva zdravlja, stepen procijepljenosti u 2015. godini bio 89 posto, a protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije Berislav Vekić nedavno je, međutim, izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnoj vakcinaciji djece MMR cjepivom, te kako stepen procijepljenosti posljednje dvije godine iznosi 91 posto.
Prije pronalaska cjepiva, ospice uzrokovale 2,6 miliona smrti
Liječnici upozoravaju kako bi zbog pada broja cijepljene djece neke gotovu iskorijenjene bolesti, poput ospica/morbila, ponovno mogle postati ozbiljan zdravstveni problem.
Prije pronalaska cjepiva (1971. godine otkriveno je cjepivo protiv ospica, a 1980. kombinirano MMR cjepivo), ta je bolest bila jako rasprostranjena i procjenjuje se da je uzrokovala oko 2,6 miliona smrtnih slučajeva svake godine.
Obavezno cijepljenje protiv ospica u BiH, s dvije doze MMR cjepiva, provodi se već više od 35 godina. Prvu dozu djeca dobivaju s navršenih 12 mjeseci života, a drugu u šestoj godini života.
Obavezno se trebaju cijepiti sve osobe koje nisu preboljele ospice, odnosno nisu primile dvije doze cjepiva protiv ospica. Posebno je važno da djeca prime dvije doze MMR (vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) prije polaska u školu (do 14 godine ih treba nadoknaditi).
– Neželjene postvakcinalne reakcije obično su blage i uključuju temperaturu i kratkotrajan osip koji se može javiti 5 do 12 dana nakon cijepljenja. Rijetko je moguća neka ozbiljnija reakcija na MMR vakcinu, koja Zavodu za javno zdravstvo nikada nije prijavljena – kaže dr. Mulaomerović.
Ospice, ozbiljna virusna bolest
Ospice/morbilli su vrlo zarazna, ozbiljna virusna bolest, koja pogađa uglavnom djecu. Prenose se kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10 do 12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, krvave oči, sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta, te crveni osip na licu i tijelu.
Ne postoji specifično liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od dva do tri sedmice.
Ospice mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim grupama, međutim, komplikacije bolesti se češće javljaju kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijih od 20 godina, naročito kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Uobičajene komplikacije su infekcija uha, koja može dovesti do trajnog gubitka sluha, i proljev.
Komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne, kao što je upala mozga, koja može dovesti do trajnih posljedica i upala pluća, koja je najčešći uzrok smrti kod djece oboljele od ospica, i dugoročne, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se razvija 7 do 10 godina nakon što je osoba bolovala ospice, iako se bila u potpunosti oporavila od infekcije.
