Pročitajte priču Visočanke Elme Burić, koja treba našu pomoć!

Zovem se Elma Burić i rođena sam 2001. godine. Nedugo potom su mi dijagnosticirali distrofiju, koja na moju žalost uveliko uslovljava i kontroliše moj život i ograničava me u svakodnevnim aktivnostima.

Istina je ta, da nikada nisam prohodala i dok sam bila mala, to i nisam doživljavala kao neki hendikep, jer sam sve svoje životne funkcije uspješno i bez smetnji obavljala uz pomoć svojih roditelja. Tako sam krenula i u redovnu školu, prvo na triciklu, zatim u kolicima, ali to mi nije smetalo jer je to za mene bio pravi doživlaj, da učim i da se družim sa svojim vršnjacima. Tako je i sada. Već pohađam 1. razred gimazije i do sada sam bila odlična učenica i trudit ću se da tako i ostane, mada u ovoj dobi zbog svoje bolesti imam gomilu problema. Svi moji problemi se dešavaju zbog vrlo izražene skolioze (iskrivljenosti kičme) koja se počela dešavati sa mojim pubertetom i sada je vrlo uznapredovala. Iako nosim medicinski korzet, koji mi donekle pomaže da uopšte sjedim u školi i pratim nastavu, utoliko me i sprječava u nekim pokretima, žulja, iritira, a više nema ni funkciju prevencije skolioze, jer je ista uznapredovala i iskrivljenost moje kičme je trenutno preko 50 stepeni.

Teško mi je i opisati koliko sam sputana u tom „oklopu“ , teško mi pada, a ponekad sam prinuđena da moram otići sa nastave, da moram leći i odmoriti se i to u samo jednom položaju koji mi dozvoljava skolioza. Molim Vas, nemojte ni pokušavati zamisliti kakav je taj moj odmor, kad ni u svojoj koži nisi „u svom na svom“.

Doktori kažu da je jedino rješenje za mene operativni zahvat na mojoj kičmi, da se pomoću fiksatora kičma ispravi i fiksira, da se vrati simetrija mom tijelu, da nemam više problema sa disanjem, gutanjem, da mi nisu ugroženi bubrezi, jetra…., te da mogu normalno sjediti i ležati.

U našoj zemlji nažalost nepostoje stručni i iskusni doktori koji bi mogli izvršiti takvu operaciju, u mom slučaju veoma rizičnu, koja se mora uraditi u što kraćem vremenu i sa minimalnom traumom –ranom i krvarenjem.

Moji roditelji su potražili pomoć vani i postoje hirurzi koji mogu uraditi takvu operaciju i garantovati za uspješnost iste, a bez ugrožavanja mog života. Naravno to je veoma skupo, a pomoći ni razumijevanja, ondje gdje je treba tražiti, nažalost nema. Od svih državnih, kantonalnih, opštinskih organa kojima smo se obratili i koji bi trebali pomoći– samo muk i tišina. Neopisivo žalosno…
Iskreno, osjećam nelagodu i sram, ipak nisam ja kriva za svoju bolest. Očajnički trebam nadu i šansu da pokažem da zaslužujem da živim pristojnim i što bezbolnijim životom za svoje uslove. Molim se Bogu i tražim pomoć i razumijevanje dobrih ljudi, koji mogu i žele da pomognu.

Uplate, u Vašim mogućnostima, možete izvršiti na Ž.R. 1406025000209763 kod SBERBANK u Visokom otvoren na ime Burić Elma.

Sve dalje informacije o mom slučaju, stanju ili bila koja pitanja…kontakirajte moga oca 062-720-692 ili na mail:senad.buric@bih.net.ba