Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta Republika Srpska i demontiranje državnih institucija, ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Evropsku uniju (EU), ističe se u izvještaju Evropske komisije koji je posvećen BiH.
U izvještaju koji će Evropska komisija objaviti 12. oktobra, a u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Država se uskladila sa sankcijama, provedbu ometa RS
Stručnjaci Evropske komisije navode da je Bosna i Hercegovina “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom spoljnom politikom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.
Opstrukcije uoči izbora
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Savjet ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne tekovine EU.
Zbog “političke opstrukcije” je Ministarstvo finansija i trezora BiH ometalo nesmetanu organizaciju oktobarskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Takođe se ocjenjuje da nije postignut napredak u obezbjeđivanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
U pravosuđu nema napretka
Nijedan napredak Evropska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mere zaštite.
Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca.
“Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.
Policija podložna političkom miješanju
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala jer, stručnjaci Evropske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, “što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja”.
“Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju”, poručuje se u izvještaju o BiH.
Iako se priznaje da su u proteklih 12 mjeseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Ocjenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom miješanju.
Nije operativna tačka kontakta za saradnju sa Agencijom za sprovođenje zakona Evropske unije (EUROPOL), te ne postoji sistemska saradnja sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).
Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma.
Loše ocjene u slobodi izražavanja
Evropska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i obezbjeđivanje finansijske podobnosti sistema javnog emitovanja.
Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS.
Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo
Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Evropske komisije, treba da značajno pojača usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, te primjeni i ojača neophodne zakone.
“Tokom perioda na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne tekovine EU”, zaključuje se u izvještaju.j
