Model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja, početak godine donosi čak i rast.
Uprkos “katastrofalnim” najavama, kao i iznošenjem stanja koje često ne uzima u obzir cjelovitu sliku, čini se kako model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja. Naprotiv, on je u sektoru maloprodaje, ako se promatra razdoblje od uvođenja neradne nedjelje do februara (17. novembar – 17. februar), veći u odnosu na isto razdoblje lani. Isto vrijedi i kada govorimo o ukupnom prometu koji je registrovan preko fiskalnih uređaja.
Kretanje po gradovima
Analiza kretanja ukupnog prometa u Federaciji BiH, a koju je proveo Večernji list za razdoblje prva dva mjeseca ove godine, kao i usporedba s istim razdobljem lani, daje dodatne elemente za zaključak kako je ukupni promet u FBiH na početku ove godine ipak porastao, dok je u smislu situacije u pojedinim gradovima i općinama situacija takva da dio njih bilježi rast, iako je veći broj onih u kojima se bilježi smanjenje ukupnog prometa.
No, u apsolutnim brojkama vaga je u pozitivnom dijelu, odnosno pojednostavljeno, nešto manji postotak općina i gradova zabilježio je, u apsolutnim iznosima, višemilionski rast.
Tako je, uvidom u podatke Porezne uprave Federacije BiH, vidljivo kako je ukupni promet u ovom entitetu u razdoblju od 1. januara do 28. februara iznosio 10 milijardi i 277,6 miliona maraka, dok je u istom razdoblju protekle godine, u vrijeme kada nije postojalo zakonsko rješenje koje je ograničavalo rad nedjeljom u trgovini, promet iznosio 10 milijardi i 44,1 milion maraka. Dakle, prva dva mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje protekle godine, bilježe rast ukupnog evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja za 233 miliona maraka. Naravno, pritom svakako treba naglasiti kako u taj broj ulazi svaki oblik prometa (od restorana i ugostiteljskih objekata pa do benzinskih pumpi).
Kada govorimo o gradovima i općinama, među prvih deset u Federaciji Bosne i Hercegovine s najvećim ostvarenim prometom šest ih bilježi rast prometa, a četiri pad. Najveći rast bilježi Zenica, u kojoj je u prva dva mjeseca ove godine ostvaren promet od 517 miliona maraka, dok je u istom razdoblju lani taj iznos bio 394,5 miliona maraka.
Porast bilježi i Ilidža, i to s 809,6 miliona na gotovo 832,7 miliona maraka, a u nizu lokalnih samouprava s porastom prometa su i Sarajevo Centar (s gotovo 563 na 633,6 miliona maraka), Novo Sarajevo (s 382,7 na 391 milion KM), Široki Brijeg (porast s 291,3 na 298,6 miliona KM), kao i Visoko (rast s 243,5 na 261,6 miliona KM). S druge strane, u istom tom razdoblju pad bilježi Mostar, i to s 558,2 na 545,7 miliona KM, Novi Grad Sarajevo (s 823,5 na 797,4 miliona KM), Tuzla (sa 603,1 na 598,5 milion KM), kao i Tešanj (smanjenje s 419,1 na 415,3 miliona maraka). Analizirajući cjelokupni popis od 79 općina u Federaciji BiH, vidljivo je kako je rast zabilježen u oko 38 posto općina i gradova, dok veći dio, odnosno nešto više od 62 posto, bilježi pad ukupnog evidentiranog prometa u razdoblju od januara do februara ove godine.
Stanje u maloprodaji
S druge strane, ako promatramo samo maloprodaju, vidljivo je kako pada nema. Iz Federalnog ministarstva trgovine naveli su da podaci Porezne uprave FBiH potvrđuju da primjena odluke o neradnoj nedjelji nije dovela do pada prometa u trgovini ni do masovnog otpuštanja radnika. Dodali su da su sve analize prometa rađene na osnovi fiskalnih računa i evidencija svakog poslovnog subjekta.
Iz Ministarstva podsjećaju da je, prema službenim podacima, ukupan fiskalizirani promet u sektoru maloprodaje u FBiH u razdoblju od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine iznosio 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana poslije, nakon uvođenja neradne nedjelje, taj iznos porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja rast od 67,2 miliona KM.
