PUNJENJE BUDŽETA Vlast prošle godine naplatila 2,2 miliona KM građanima koji su se odrekli bh. državljanstva

S ovim je još jednom potvrđeno da umjesto da rješava dugogodišnji problem odlazaka ljudi u inozemstvo i sve masovniji trend odricanja od bh. državljanstva u korist neke druge zemlje, da vlast to ne brine, nego joj je važno da puni budžet, pa makar i milionima koje uzima od građana koji se odriču državljanstva BiH.

Vlasti u BiH u prošloj godini kasirale su u budžet oko 2,2 miliona KM na osnovu uplaćenih taksi po zahtjevu za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine! Građani koji su se državljanstva odrekli putem Ministarstva civilnih poslova BiH uplatili su za takse ukupno 1.027.586 KM, a oni koji su zahtjev predali u nekom od diplomatsko-konzularnih predstavništava platili su u prošloj godini ukupno 1.282.119 KM.

PIŠE: S.DEGIRMENDŽIĆ/FOKUS.BA
Ovo su podaci iz revizorskog izvještaja za prošlu godinu o finansijskom poslovanju Ministarstva civilnih poslova BiH.

S ovim je još jednom potvrđeno da umjesto da rješava dugogodišnji problem odlazaka ljudi u inozemstvo i sve masovniji trend odricanja od bh. državljanstva u korist neke druge zemlje, da vlast to ne brine, nego joj je važno da puni budžet, pa makar i milionima koje uzima od građana koji se odriču državljanstva BiH.

TAKSA PO OSOBI 800 MARAKA
Još skandaloznije je da je u revizorskom izvještaju navedeno da je Ministarstvo civilnih poslova BiH upravo “značajnije prihode, ostvarilo na osnovu pružanja javnih usluga evidentiralo na osnovu uplaćenih taksi po zahtjevu za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine “ što govori samo po sebi dovoljno o trudu i zalaganju ovog ministarstva da sredstva “namakne” nekim korisnim i konkretnim projektima.

Inače, taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se bh. državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.

Ako se zna da je do 2006. godine taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosila oko 1.700 KM, a da se državljanstva BiH nakon rata odreklo više od 95.000 građana nije teško izračunati da je BiH od svojih građana koji su se ispisali iz knjige državljana od kraja rata do danas naplatila desetine miliona maraka.

NEPOUZDANA BAZA PODATAKA
Revizori su naveli da je MCPBiH uspostavilo bazu podataka – Evidencija o prestanku državljanstva BiH i elektronska obrada podataka koja sadrži podatke propisane Pravilnikom. Međutim, baza ne omogućava filtriranje podataka o predmetima koji su zaprimljeni putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u svijetu, a samim tim ni podatak o sredstvima koja su po tom osnovu uplaćena u inostranstvu. Na inicijativu Ministarstva, pribavljena je informacija od Ministarstva vanjskih poslova BiH o ostvarenim prihodima u diplomatskokonzularnim predstavništvima BiH u 2021. godini po osnovu naplate administrativnih taksi po osnovu prestanka državljanstva BiH odricanjem. Ali, revizori su otkrili da ta baza nije u potpunosti transparentna i pouzdana.

– Postojeća baza podataka nije u potpunosti operativna, jer ne obezbjeđuje pouzdane podatke o uplati sredstava prema mjestu podnošenja zahtjeva – navedeno je u revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija o poslovanju MCPBiH za 2021. godinu.

Prema nekim procjenama, nažalost, pravi bum odricanja od bh. državljanstva očekuje se u narednim godinama, kada građani koji masovno odlaze posljednjih četiri – pet godina steknu pravo da uzmu državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja.

S obzirom da ih zbog mogućnosti zaposlenja najviše odlazi u Njemačku, očekivati je da će ih najviše uzeti njemački pasoš. Naravno, ukoliko u međuvremenu vlasti u BiH ne učine veće napore od dosadašnjih kako bi barem sa zemljama gdje je najviše naših građana postigli sporazaum o dvojnom državljanstvu.

Za sada Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima ima i značajan broj bh. državljana, da uz danski, zadrže i pasoš matične zemlje.