Pritisnuta sankcijama Zapada, Moskva se odlučila za ekonomski kontranapad: ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se zabranjuje izvoz sirovina i proizvoda svim zapadnim pojedincima i tvrtkama koje će ruska vlada u idućih deset dana staviti na popis sankcioniranih, piše Slobodna Dalmacija.
Kako pišu ruski mediji, uredbom se utvrđuju “posebne ekonomske mjere odmazde u vezi s neprijateljskim djelovanjem nekih stranih država i međunarodnih organizacija”. Ponegdje se precizira da se uredba odnosi na 48 država kolektivnog Zapada koje su Rusiji uvele sankcije, u čemu prednjače SAD i EU zemlje.
Prema dokumentu koji je objavljen na pravnom portalu ruske vlade Pravo.gov.ru, uredbom je zabranjeno obavljanje transakcija prema stranim fizičkim i pravnim osobama iz Rusiji neprijateljskih zemalja, kao i izvoz sirovina i proizvoda iz Rusije prema takvim entitetima. Zabrana se odnosi ne samo na zaključivanje novih ugovora, već i na ispunjavanje ranije ugovorenih obveza.
Drugim riječima, prekidaju se i sva dospjela plaćanja zapadnim prodavateljima koji se nađu na popisu sankcionisanih, bez obzira na postojeće ugovore.
Očito, riječ je o ruskom odgovoru na zapadne sankcije i oduzimanje ruske imovine na Zapadu. Ruski mediji pišu da je Putin ovaj dekret donio kao odgovor na ono što je ranije nazvao “nezakonitim radnjama SAD-a i njegovih saveznika”. Dekret je stupio na snagu trenutkom objave i vrijediće “do ukidanja posebnih ekonomskih mjera”.
Putin je vladi dao rok od deset dana da sastavi popis sankcionisanih. Upravo ta neizvjesnost po pitanju ko će sve naći na spisku, uz mogućnost širokog tumačenja dekreta (formuliranog na način da se može odnositi doslovno na bilo koga), sprječava analitičare da jasnije sagledaju posljedice ovog Putinova poteza.
– Ovo je okvirna uredba. Sada bi sve konkretne popise trebala izraditi vlada. To je glavna stvar i trebamo čekati – izjavila je za Reuters politologinja Tatjana Stanova iz moskovskog Carnegie centra (nedavno zabranjenog u Rusiji), osnivačica nezavisne analitičke tvrtke R. Politik.
Reuters, pak, ocjenjuje da je posrijedi “dosad najteži odgovor Kremlja na teret sankcija koje su mu nametnuli SAD i saveznici” zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Dekret daje Moskvi ovlast da posije haosa na tržištima, jer u svakom trenutku može zaustaviti izvoz ili raskinuti ugovore sa subjektom ili pojedincem koje je sankcionirao”, upozorava Reuters.
Mnoge na Zapadu brine taj mogući haos. I drugi analitičari ističu da Kremlj ovim dekretom može pokrenuti silovite napade na tržišta, jer u svakom času može prekinuti dostavu esencijalnih proizvoda. To mogu biti energenti poput plina, nafte i uglja, ali i sirovine kao što su uran i litij – koje su nužne za proizvodnju visoko sofistikovanih proizvoda – kao i rijetki metali, gnojiva, žitarice itd, piše Slobodna Dalmacija
