Radnici u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska traže neradnu nedjelju. Generalni sekretar Saveza sindikata RS-a Danko Ružičić kaže da su uz podršku Evropske komisije urađene stručne analize koje pokazuju da neradna nedjelja ne izaziva ozbiljne ekonomske poremećaje.
Otvorena pitanja
– Nema dokaza da bi uvođenje neradne nedjelje izazvalo značajne ekonomske gubitke niti da je promet u RS-u značajno porastao zbog toga što se u Federaciji nedjeljom ne radi, rekao je Ružičić.
Dok se u Republici Srpskoj tek traži odgovor na pitanje treba li nedjelja biti neradna, u Federaciji BiH ta odluka je već na snazi. Ali, tu priča nije završena. I dalje se vodi rasprava o tome da li je neradna nedjelja bila pravi potez, šta je donijela radnicima, a šta trgovcima. Dok jedni smatraju da su zaposleni konačno dobili vrijeme za odmor i porodicu, drugi upozoravaju na moguće efekte po promet i poslovanje. Otvoreno je i pitanje izuzetaka – ko bi i pod kojim uslovima, ipak, trebao da radi nedjeljom? Jesu li trgovine u RS-u zaista profitirale jer su nedjeljom ostale otvorene za kupce iz Federacije BiH?
– Da je došlo do masovnog prelijevanja potrošnje u RS, promet u trgovini FBiH morao bi padati. Međutim, zvanični statistički podaci pokazuju upravo suprotno – promet kontinuirano raste. Zato smatramo da se ovakve tvrdnje plasiraju prvenstveno kako bi se izvršio pritisak da se ukine pravo radnika na slobodnu nedjelju, poručio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
I ranije je govorio da fotografije s parkinga trgovačkih centara u RS-u nisu ekonomska analiza.
– Nema kolapsa trgovine, nema urušavanja sektora, niti su se ostvarile tvrdnje o dramatičnim ekonomskim posljedicama koje se mjesecima pokušavaju nametnuti javnosti. Što se tiče prometa, tačno je da rast cijena povećava nominalnu vrijednost prometa. Zato se pri ozbiljnim analizama ne posmatra samo promet, nego i fiskalni promet, količine prodaje, zaposlenost, broj fiskalnih računa i drugi pokazatelji. Tvrdnje da je sav rast isključivo posljedica inflacije jednako su neprecizne, kao i tvrdnje da je isključivo rezultat neradne nedjelje, pojašnjava Hasičević.
U federalnom Ministarstvu trgovine tvrde da promet u maloprodaji kontinuirano raste i da je u prvih šest mjeseci 2026. godine veći za 725 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
– U usporedbi s prvih šest mjeseci 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, promet je veći za čak 960 miliona KM, što predstavlja rast od 13 posto, saopćili su iz Ministarstva trgovine.
A mišljenja građana su podijeljena – od sumnje u ekonomske pokazatelje do podrške odluci koja je promijenila nedjeljnu rutinu.
“Statistika može pokazati svašta. Ako su cijene porasle, normalno je da je veća i vrijednost računa, ali to ne znači da se prodaje više robe.” Dio građana smatra da bi ipak trebalo ostaviti više prostora za male prodavnice. Za neke, međutim, dileme nema: neradna nedjelja je, prije svega, pitanje prava radnika, pa kažu da se “ne može sudbina hiljada ljudi koji rade u trgovini svesti na jednu fotografiju parkinga ispred marketa u RS-u. Ljudi imaju pravo na slobodan dan”.
A bilo je i onih koji su sve okrenuli na šalu: “Meni je prošle nedjelje hitno zatrebao vanilin-šećer, ali sam, uz nadljudske napore, nekako izdržao do ponedjeljka”.
Vlasnici malih trgovina upozoravaju da im zabrana rada nedjeljom donosi dodatne probleme i finansijske gubitke. Kažu da je upravo vikend za mnoge male biznise bio jedan od najvažnijih dana za promet. Turiste itekako zanima mogu li nedjeljom kupiti suvenir, odjeću ili nešto što im je usput zatrebalo. A nije rijetkost da upravo vikend biraju za posjetu i obilazak.
– Visoko je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u ZDK-u, ali i Bosni i Hercegovini. Tokom vikenda naš grad posjećuju mnogobrojni gosti iz zemlje i inostranstva, a nije dobro da im u nedjelju ne možemo omogućiti ni osnovnu uslugu poput kupovine vode, hrane ili drugih potrepština. Takva slika sigurno ne doprinosi razvoju turizma, niti ostavlja dobar utisak o destinaciji. Od samog početka smatramo da je potrebno pronaći rješenje koje će istovremeno štititi prava radnika, ali i uvažiti specifičnosti malih porodičnih trgovina, turističkih sredina i lokalnih ekonomija, rekao je za naš list Almir Ljeskovica, predsjedavajući Gradskog vijeća grada Visoko.
Hrvatska trgovcima ostavlja mogućnost da izaberu 16 radnih nedjelja u godini.
A ako se pitamo šta rade drugi, pogled prema Njemačkoj je zanimljiv. Zemlji u kojoj je nedjelja decenijama bila dan za porodicu, odmor i mir. Ali, i tamo se danas pitaju – jesu li se vremena promijenila? Treba li pravila prilagoditi novim navikama kupaca i drugačijem načinu života? Njemačka zasad ne odustaje od neradne nedjelje, ali ni tamo se rasprava ne može izbjeći.
Njemački izazov
– Privreda je u lošem stanju, kao i raspoloženje potrošača. Da li je zaista pravi trenutak da ljudima koji žele da rade to zabranimo, upitao je direktor Njemačkog trgovačkog udruženja Stefan Genth.
Kako pišu mediji, vlasnik jednog mini marketa u Berlinu Bedran Günes nedavno je kažnjen s 2.500 eura jer je nedjeljom prodavao trajne namirnice. On se branio argumentom da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto sedmičnog prometa i tvrdi da bi bez toga propao.
U skorije vrijeme, u Njemačkoj samo minimalne promjene. Od 2027. godine se u ovoj zemlji planira omogućiti duži rad nedjeljom u pekarama, slastičarnicama i bibliotekama.
