Nakon početne radosti zbog toga što su se našli na spisku za penzionisanje i što je njihova dugogodišnja agonija napokon riješena, grupa radnika Kožarsko-tekstilnog kombinata (KTK) Visoko, ponovo je prisiljena štrajkovima da se bori za ono za što su se borili i po 40 godina života, za osnovna ljudska prava i pošteno zarađene penzije.
Više od 40 radnika KTK od petka je u štrajku glađu, a razlog je što su na spisku za penzionisanje utvrđene nepravilnosti, za koje radnici okrivljuju službenike iz kadrovske službe svoje kompanije.
Prema riječima radnika na spisku se nalazi 47 imena radnika za koje je obezbijeđen i novac za uvezivanje staža, međutim kompletan proces je blokiran zbog utvrđenih nepravilnosti.
– Prošle godine je u Vladu otišao spisak od 43 radnika kojima je bilo potrebno uvezati još dio staža da bi napokon mogli otići u penziju. Međutim nakon što su odobrena sredstva za uvezivanje staža, a nakon što rješenja za penziju nisu počela stizati na naše kućne adrese, pokušali smo provjeriti o čemu se radi i saznali da je na prvobitni spisak od 43 imena, dodato još četvero i da je zbog tog dodavanja imena blokiran i cijeli proces – kazali su radnici koji štrajkuju glađu u krugu nekadašnjeg giganta.
Dodali su da se neće završiti na ovom štrajku, već da će biti upućene i krivične prijave protiv odgovornih lica, zbog kojih, kako kažu, ne mogu u zasluženu penziju.
Radnici borave u nekadašnjim prostorijama privrednog giganta KTK
Među radnicima se pojavio i direktor KTK Visoko Senad Bilalović koji je kazao da su već poslali urgenciju za hitan sastanak u Vladi Federacije, na kojem bi trebali biti i predstavnici Poreske uprave, kao i Zavoda PIO/MIO te na kojem bi se pronašla rješenja za ove radnike.
Do tada 43 radnika KTK Visoko štrajk glađu nastavljaju u neuslovnim prostorija svoje kompanije u naselju Prijeko i poručuju da nemaju namjeru da se zaustave dok se napokon ne riješe problemi koji su ih i natjerali na ovakav način protesta.
Bitno je spomenuti da je nekadašnji privredni gigant KTK iz Visoko imao i 7.000 zaposlenih radnika, da su imali prodavnice u svim većim evropskim gradovima te da se radilo o jednom od najvećih izvoznika u bivšoj državi.
(Avaz)
