Prema posljednjim podacima koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna mjesečna isplaćena neto plata za august 2022. godine iznosila je 1.145 KM. Za septembar i oktobar nisu objavljeni podaci.
Kako su naveli, to pokazuje nominalan rast za 9,9 posto u odnosu na decembar 2021. godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za august 2022. godine u odnosu na august 2021. godine nominalno je viša za 13,7 posto.
U nastavku teksta, analizirat ćemo kako je iznos prosječne plate rastao u proteklih pet godina.
U oktobru 2021. godine iznosila je 1.007 KM, a u odnosu na oktobar 2020. godine nominalno je viša za 4,8 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za oktobar 2020. godine iznosila je 961 KM i predstavlja nominalan rast od 3.1 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
U oktobru 2019., prosječna neto plata je iznosila 932 KM, a u odnosu na oktobar 2018. Godine je nominalno viša za 4.2 posto.
Na stranici Agencije za statistiku BiH navedeno je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata u januaru 2018. godine iznosila je 870 KM.
Dakle, prosjek plate 2018. godine bio je 870 KM, a danas iznosi 1.145 KM, što je za 275 KM više.
S druge strane, rasli su i troškovi građana. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u septembru 2022. godine iznosi 2.852,37 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,34 posto, što pokazuje da su troškovi mnogo veći od prihoda.
U januaru 2018. godine, potrošačka korpa iznosila je 1.883 KM, što je za 969 KM manje u odnosu na onu iz septembra ove godine.
Ekonomista Faruk Hadžić smatra da bilo koje povećanja cijena smanjuje realnu platu, penziju i svako drugo primanje. To što je nešto nominalno povećano, ne znači da je i dovoljno kako bi se pratio rast cijena.
Pojasnio je šta ustvari znači nominalno povećanje plata.
“Pretpostavite da svoju platu trošite samo na peciva i recimo da ste prije godinu dana za 1 KM mogli dobiti pet kifli. Obzirom da je u međuvremenu došlo do rasta cijena sada za 1 KM ne možete kupiti isti broj peciva, već manje, što znači da ste otišli do svog šefa i da vam je on odlučio povećati platu, tako da sada imate takvu platu da možete opet za 1,5 KM kupiti pet kifli.
Na ovom primjeru, vaša plata je “nominalno narasla” 50 posto – (1,5 KM – 1 KM) / 1 KM. Međutim, kada ovo povećanje uskladite sa rastom cijena, odnosno šta sa tim možete kupiti u odnosu na prethodni period, onda je vaše “realno ili stvarno povećanje” nula posto, jer možete kupiti samo istu količinu proizvoda kao i prije.
U vremenu inflacije, nominalne veličine ne prikazuju stvarno stanje ili stvarni rast te se zbog toga treba uskladiti sa rastom cijena – inflacijom, kako bi se dobio stvarni ili realni rast”, pojasnio je Hadžić.
Može se zaključiti da su statistički podaci o rastu plata samo prividni dok su troškovi građana iz dana u dan sve veći.
