Roditelji – oprez! Sve više djece, a naročito djevojčica, dobiva sekundarne seksualne karakteristike.
Razlog leži u hormonima u mesu i mlijeku, tvrde pedijatri.
Veterinarski inspektori tvrde da hormona na evropskom tržištu ipak nema. Proizvođači su ipak našli način kako da stanu u kraj pravilnicima kada su u pitanju antibiotici, koje, po svemu sudeći, obilato unosimo u organizam.
Uvećane dojke kod djevojčica predškolskog uzrasta, genitalna dlakavost, akne i ostali simptomi ranog puberteta – sve su to simptomi zbog kojih se roditelji sve češće obraćaju pedijatrima.
U višedecenijskoj pedijatarskoj praksi Gordane Vuković ovakvih slučajeva je sve više. A uzrokuju ih direktno hormoni u mesu i mlijeku, tvrdi pedijatrica.
“Kod curice koja je jela samo piletinu, nakon izvjesnog vremena je bila izražena prava dlakavost, imala je tamne dlake genitalnog područka i aksila, te smo joj zabranili da jede pileće meso i onda je to stalo. Očigledno se radilo o tome da je to pileće meso imalo hormone”, rekla je Gordana Vuković, specijalista pedijatar.
To je slučaj devetogodišnje djevojčice, a i petogodišnje su dolazile sa istim simptomima. Ne zadržava se sve na tome.
“Kod hormona možete u kasnijoj dobi imati malignome dojki, barem je tako opisano u literaturi. Ja nisam imala, jer nemam te populacije. Kod dječaka se pojavljuju sterilitet i oboljenja prostate”, kazala je Gordana Vuković, specijalista pedijatar.
Slučajeve ranog puberteta u predratnoj praksi ne pamti, ali sada roditeljima preporučuje da takvo meso i mlijeko uklone sa menija.
No upotreba hormona načelno je zabranjena. Isto važi za antibiotike, zabranjene Direktivom Evropske Unije koja je na snagu stupila prije 11 godina. To ne znači da nema “rupa u zakonu”.
Izvor: N1
Profesor na Veterinarskom fakultetu pokazuje vodu koju je našao na jednoj bosanskohercegovačkoj farmi pilića – vodu punu antibiotika.
“Pošto je na sceni sveopća hipokrizija, onda su se maheri dosjetili i isključili antibiotike iz koncentrata, a počeli gurati kroz vodu za piće. Kod nas se antibiotici ne daju u krilca, koliko znam nema antibiotika ni hornoma intermuskularno, ali se daju preko vode”, rekao je Abdulah Gagić, profesor na Veterinarskom fakultetu.
A krajnja posljedica je otpornost na antibiotike – kod životinja, ali i ljudi koji to meso jedu. Pitanje je kako u trgovini znati šta kupujemo.
Stručnjaci kažu da je gotovo nemoguće na osnovu kupljenog bijelog mesa zaključiti da li je životinja bila tretirana antibioticima. Ukoliko je tih antibiotika bilo previše, onda se može desiti da prilikom termičke obrade dođe do neugodnih mirisa. Kažu i da je moguće po unutarnjim organima zaključiti da li je bilo upotrebe antibiotika, pogotovo po jetri koja će biti žućkaste ili smeđe boje i raspadati se prilikom termičke obrade.
Slično važi za hormone u piletini kojih načelno nema. Drugačije pokazuje pedijatarska praksa, u kojoj je sve više djece ranog uzrasta sa obilježjima spolne zrelosti.
(N1)
