Aleksandar Khruschev je osam godina vlasnik informatičke firme u Moskvi, koja zapošljava više od 30 radnika. Nakon što su ruski tenkovi u februaru prošle godine započeli invaziju na susjednu Ukrajinu, na šta je Zapad odgovorio sankcijama i izolacijom Rusije, odlučio je da izmjesti biznis.
Ured u Istočnom Sarajevu, na teritoriji bh. eniteta Republika Srpska, otvorio je u novembru prošle godine. Nepuna tri mjeseca kasnije u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, ovaj 39-godišnji poduzetnik, uvjerava da je BiH poželjna destinacija za one ruske poduzetnike, koji nastoje prevazići prepreke u poslovanju.
“Pojedinci otvaraju firme u BiH da dobiju radnu dozvolu i boravište. Mnoge ruske kompanije imaju probleme sa međunarodnim plaćanjima i ugovorima. Ostale su bez posla i izgubile klijente”, kaže Khruschev za RadioSlobodnaEvropa.
Za ulazak u BiH ruskim državljanima ne treba viza i može im biti odobreno privremeno boravište.
U Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u BiH, u 2022. godini je otvoreno 12 kompanija, čiji osnivači su 17 ruskih državljana, pokazuju podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS.
To je šest puta više nego u 2021. godini, kada su u Republici Srpskoj otvorene dvije firme u ruskom vlasništvu.
Kruschev ističe da su rat u Ukrajini, te sankcije kojima je Zapad odgovorio na invaziju, snažno pogodili male biznise.
Pojedine inostrane kompanije, kako kaže, više ne mogu surađivati sa firmama iz Rusije, pa su one primorane tražiti rješenja.
“Ukoliko želite poslovati s njima, morate imati kompaniju izvan Rusije, recimo u BiH. Zabrinut sam za budućnost i za mene je ovaj rat teško razumjeti”, ističe on.
Zašto je BiH interesantna ruskim biznismenima?
Ruski poduzetnici otvarali su u prošloj godini firme u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Trebinju i Vlasenici, gradovima na području Republike Srpske.
Riječ je o informatičkim kompanijama, trgovinama kućanskim aparatima i nekretninama, te firmama za savjetovanja u poslovanju, pokazuju podaci iz registra.
Pri otvaranju firme u BiH, poduzetnik Alekqandr Khruschev nije se suočio sa većim problemima.
Kako kaže, prvi korak bio je dobijanje radne dozvole od nadležne službe za zapošljavanje. Nakon toga mu je Služba za poslove sa strancima BiH odobrila vizu za dugoročni boravak u zemlji, takozvanu vizu D, koja važi do godinu dana.
“Morao sam doći u BiH tri puta prije nego što sam dobio vizu D. Ona mi je bila potrebna da pokrenem biznis. Otvorili smo tek prije tri mjeseca i još nismo uspjeli nikoga zaposliti, ali svakako imamo namjeru”, naglasio je.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko je ruskih državljana dobilo boravišne dozvole u 2022. i prethodnim godinama, s ciljem poslovanja u BiH.
Za razgovor o ruskim investicijama i otvaranju ruskih kompanija na području Republike Srpske, nisu bili dostupni ni u Agenciji za unaprjeđenje stranih investicija u BiH.
