Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, danas slavi 119. rođendan, javlja Anadolu Agency (AA). Od 20. aprila 1896. godine Vijećnica svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo.
Prvobitno je Vijećnica bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.
Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana od strane JNA i VRS-a. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja, ali bi Vijećnica uskoro ponovo trebala otvoriti vrata svojim posjetiocima.
Nakon višegodišnje obnove i rekonstrukcije Vijećnice, ona će uskoro ponovo biti u funkciji. Autentičnog izgleda, novo ruho Vijećnice po mnogo čemu je zanimljivo. Tokom obnove Vijećnice, u svaku njenu prostoriju ugrađen je i jedan stario dio, koji je preživio požar od prije 22 godine.
Tako se u holu na podu nalazi autentični dio kamena, oko kojeg je izliven novi pod. Na plafonu prostorije Gradskog vijeća komad je zida, oko kojeg su ponovo iscrtane iste šare. Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.
Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake. Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.
Iako je sve u njoj novo, Vijećnica naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. Svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, svakoga ko danas uđe u nju vraća se 119 godina unazad. Kamene ograde, klesani i iscrtani ornamenti, starinski izgled drvenih predmeta u Vijećnici, svakoga će ostaviti bez riječi.
Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine.
U Vijećnici će sada biti čuvane knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije sa posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje, piše Anadolu Agency.
